- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 30.04.2024 Eurozona na početku godine izašla iz recesije
- 30.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka uz solidan promet
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračen...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar oštro pao prema košarici valuta, ponajviše prema jenu
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Wall Street prošloga tjedna porastao, europski ulagači oprezniji
- 03.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Atlantic najlikvidniji
- 03.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas u plusu, promet skroman
- 03.05.2024 Zabrinutost za potražnju zadržala cijene nafte ispod 84 dolara
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Cijene hrane blago porasle u travnju
- 03.05.2024 Hanfa ponovo upozorava na pojavu lažnih dopisa u njezino ime
- 03.05.2024 Infobip i Nokia najavili partnerstvo za brži razvoj telekomunikacijskih aplikacija
- 03.05.2024 Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
NOBELOVAC ANALIZIRAObjavljeno: 20.04.2016
Ne nasjedajte na priču, besplatan novac neće vas spasiti
Podijeli sadržaj: | ||||
Početkom siječnja tportal je pisao da će gospodarske okolnosti ove godine vjerojatno biti jednako loše kao i prošle koja je bila najgora godina od početka svjetske financijske krize 2008. I kao što se već redovito događa u posljednjih desetak godina, od početka godine prošlo je tek nekoliko mjeseci, a one optimističnije prognoze već se pogoršavaju.
U pozadini je svega problem nedostatka globalne agregatne potražnje koji muči svjetsko gospodarstvo još od početka krize, ali se sada još malo pogoršao. Kao odgovor na to, Europska središnja banka (ECB) povećala je svoje poticajne mjere te s Japanskom središnjom bankom i nekoliko drugih središnjih banaka pokazuje kako je ′nulta donja granica′, odnosno nemogućnost kamatnih stopa da postanu negativne, granica koja postoji samo u mašti konvencionalnih ekonomista.
A ipak, ni jedno gospodarstvo koje je počelo provoditi ovaj neuobičajeni pokus s negativnim kamatnim stopama nije zabilježilo povratak rastu i punoj zaposlenosti. U nekim je slučajevima ishod bio neočekivan: neke kamatne stope su u stvari porasle.
Stagnacija poslovnih investicija
Trebalo je biti jasno da je većina pretkriznih modela koje su središnje banke imale prilično pogrešna, a radi se i o formalnim i o mentalnim modelima prema kojima se ravnaju tvorci gospodarske politike. Nitko nije predvidio krizu, a privid pune zaposlenosti vratio se u tek pokoje od tih gospodarstava. ECB se ′proslavio′ dižući kamatne stope dva puta tijekom 2011, taman dok se kriza eurozone pogoršavala, a nezaposlenost dosezala dvoznamenkaste brojke, povećavajući sve više mogućnost deflacije.
Nastavili su koristiti stare, diskreditirane modele, u možda ponešto izmijenjenom obliku. U tim je modelima kamatna stopa glavni alat politike i može ju se podešavati prema gore i prema dole kako bi se osiguralo dobro funkcioniranje gospodarstva. Ako nam pozitivna kamatna stopa nije dovoljna, onda će se s negativnom stopom valjda riješiti stvar.
Ali nije. U mnogim gospodarstvima - uključujući Europu i SAD - stvarne su kamatne stope (usklađene s inflacijom) bile negativne, ponekad čak i do -2 posto. A ipak, dok su realne kamatne stope padale, poslovne su investicije stagnirale. Prema OECD-u (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) postotak BDP-a investiran u kategoriju u koju uglavnom spadaju tvornice i oprema pao je posljednjih godina i u Europi i u SAD-u. (u SAD-u je u 2014. pao s 8,4 na 5,7 posto, a u EU sa 7,5 posto na 5,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine). Drugi podaci daju sličnu sliku.
Velike korporacije nezainteresirane, malima novac nedostupan
Očito je apsurdna zamisao da velike korporacije precizno izračunaju kamatnu stopu po kojoj su spremne ući u neku investiciju - i da bi bile spremne krenuti u mnogo više projekata samo kad bi kamatne stope bile spuštene za 25 baznih bodova.
U stvari je mnogo realističnije ovo: Velike korporacije sjede na stotinama milijardi dolara, pa čak i bilijuna ako obuhvatimo sva napredna gospodarstva, jer već imaju previše kapaciteta. Zašto bi gradili još, samo zato što je kamatna stopa pala mrvicu niže? Mala i srednja poduzeća koja su se spremna zaduživati nisu mogla dobiti kredite prije nego je ECB krenuo s negativnim stopama, a ne mogu ni sad.
Jednostavno rečeno, većina poduzeća, a pogotovo malih i srednjih, ne mogu se lako zaduživati po kamatnim stopama trezorskih zapisa. Ona ne posuđuju na tržištima kapitala. Ona posuđuju od banaka. A velika je razlika između kamatne stope koju zaračunavaju banke i stopa trezorskih zapisa. Nadalje, banke pažljivo dodjeljuju sredstva. A mogu i odbiti kredit nekom poduzeću. Ili u nekim slučajevima traže kolateralno jamstvo (često nekretninu).
Šok za one koji nisu ekonomisti
To će možda šokirati one koji nisu ekonomisti, ali u standardnom ekonomskom modelu koji monetarne vlasti koriste već nekoliko desetljeća, banke ne igraju nikakvu ulogu. Naravno, da nema banaka ne bi bilo ni središnjih banaka, ali kognitivna disonanca rijetko će poljuljati povjerenje središnjih bankara u njihove vlastite modele.
Činjenica je da su struktura euro zone i politika Europske središnje banke pridonijele slabljenju banaka u zemljama sa slabijim gospodarstvom, a pogotovo u onima pogođenima krizom. Depoziti su nestali, a politika štednje koju je zahtijevala Njemačka produžuje nedostatak agregatne potražnje i održava visoku nezaposlenost. U takvim je uvjetima kreditiranje rizično i banke nemaju ni apetita ni sposobnosti da posuđuju novac, a pogotovo ne malim i srednjim poduzećima (koja tipično stvaraju najveći broj radnih mjesta).
Smanjenje realnih kamatnih stopa - onih na vladine obveznice - na -3 posto ili čak -4 posto, neće skoro ništa promijeniti. Negativne kamatne stope ugrožavaju bilance banaka, a onaj mali porast poticaja za kreditiranje bit će kod banaka zasjenjen efektom bogatstva (′wealth effect′ - korelacija promjene potrošnje i promjene imovinskog stanja). Ako tvorci monetarne politike ne budu pažljivi, kamatne bi stope mogle porasti, a raspoloživost kredita pasti.
Tri glavna problema
Tu su još tri problema. Prvo, niske kamatne stope potiču tvrtke da ulažu više u kapitalno intenzivne tehnologije, a rezultat toga je dugoročni pad potražnje za radnom snagom, čak i ako se nezaposlenost kratkoročno smanji.
Drugo, starije osobe koje više ovise o prihodima od kamata jače su i pogođene pa smanjuju potrošnju više no oni kojima to pogoduje - a to su bogati vlasnici dionica/poduzeća - povećavaju svoju potrošnju.
Treće, potraga za višim prinosima, koja je možda iracionalna, ali je itekako prisutna, podrazumijeva da će mnogi investitori prebaciti svoj portfelj u rizičniju imovinu, čime će gospodarstvo izložiti većoj financijskoj nestabilnosti.
Središnje banke trebale bi se usredotočiti na tijek kredita, a to znači oporaviti i održavati sposobnost i spremnost lokalnih banaka da kreditiraju mala i srednja poduzeća. No umjesto toga, središnje banke širom svijeta usredotočene su na sistemski važne banke, financijske institucije čije je prerizično i često nepošteno poslovno ponašanje i dovelo do krize 2008. No kako je u ukupnom broju banaka velik udio manjih banaka, to ih ipak čini sistemski važnim pogotovo kad se bavimo oporavkom ulaganja, zaposlenosti i rasta.
′Smeće unutra, smeće van′
Iz svega toga proizlazi važna lekcija, sadržana u poznatoj frazi ′smeće unutra, smeće van′ (garbage in, garbage out). Ako središnje banke nastave koristiti pogrešne modele, nastavit će pogrešno djelovati.
Naravno, čak i u najboljim okolnostima, sposobnost monetarne politike da oporavi gospodarstvo u padu i vrati punu zaposlenost možda je ograničena. Ali oslanjanje na pogrešan model sprečava središnje banke da daju svoj pravi doprinos, a može i pogoršati ionako loše stanje.
Joseph E. Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, sveučilišni je profesor na sveučilištu Columbia i glavni ekonomist Instituta Roosevelt.
Copyright: Project Syndicate, 2016.
www.project-syndicate.org
U pozadini je svega problem nedostatka globalne agregatne potražnje koji muči svjetsko gospodarstvo još od početka krize, ali se sada još malo pogoršao. Kao odgovor na to, Europska središnja banka (ECB) povećala je svoje poticajne mjere te s Japanskom središnjom bankom i nekoliko drugih središnjih banaka pokazuje kako je ′nulta donja granica′, odnosno nemogućnost kamatnih stopa da postanu negativne, granica koja postoji samo u mašti konvencionalnih ekonomista.
A ipak, ni jedno gospodarstvo koje je počelo provoditi ovaj neuobičajeni pokus s negativnim kamatnim stopama nije zabilježilo povratak rastu i punoj zaposlenosti. U nekim je slučajevima ishod bio neočekivan: neke kamatne stope su u stvari porasle.
Stagnacija poslovnih investicija
Trebalo je biti jasno da je većina pretkriznih modela koje su središnje banke imale prilično pogrešna, a radi se i o formalnim i o mentalnim modelima prema kojima se ravnaju tvorci gospodarske politike. Nitko nije predvidio krizu, a privid pune zaposlenosti vratio se u tek pokoje od tih gospodarstava. ECB se ′proslavio′ dižući kamatne stope dva puta tijekom 2011, taman dok se kriza eurozone pogoršavala, a nezaposlenost dosezala dvoznamenkaste brojke, povećavajući sve više mogućnost deflacije.
Nastavili su koristiti stare, diskreditirane modele, u možda ponešto izmijenjenom obliku. U tim je modelima kamatna stopa glavni alat politike i može ju se podešavati prema gore i prema dole kako bi se osiguralo dobro funkcioniranje gospodarstva. Ako nam pozitivna kamatna stopa nije dovoljna, onda će se s negativnom stopom valjda riješiti stvar.
Ali nije. U mnogim gospodarstvima - uključujući Europu i SAD - stvarne su kamatne stope (usklađene s inflacijom) bile negativne, ponekad čak i do -2 posto. A ipak, dok su realne kamatne stope padale, poslovne su investicije stagnirale. Prema OECD-u (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) postotak BDP-a investiran u kategoriju u koju uglavnom spadaju tvornice i oprema pao je posljednjih godina i u Europi i u SAD-u. (u SAD-u je u 2014. pao s 8,4 na 5,7 posto, a u EU sa 7,5 posto na 5,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine). Drugi podaci daju sličnu sliku.
Velike korporacije nezainteresirane, malima novac nedostupan
Očito je apsurdna zamisao da velike korporacije precizno izračunaju kamatnu stopu po kojoj su spremne ući u neku investiciju - i da bi bile spremne krenuti u mnogo više projekata samo kad bi kamatne stope bile spuštene za 25 baznih bodova.
U stvari je mnogo realističnije ovo: Velike korporacije sjede na stotinama milijardi dolara, pa čak i bilijuna ako obuhvatimo sva napredna gospodarstva, jer već imaju previše kapaciteta. Zašto bi gradili još, samo zato što je kamatna stopa pala mrvicu niže? Mala i srednja poduzeća koja su se spremna zaduživati nisu mogla dobiti kredite prije nego je ECB krenuo s negativnim stopama, a ne mogu ni sad.
Jednostavno rečeno, većina poduzeća, a pogotovo malih i srednjih, ne mogu se lako zaduživati po kamatnim stopama trezorskih zapisa. Ona ne posuđuju na tržištima kapitala. Ona posuđuju od banaka. A velika je razlika između kamatne stope koju zaračunavaju banke i stopa trezorskih zapisa. Nadalje, banke pažljivo dodjeljuju sredstva. A mogu i odbiti kredit nekom poduzeću. Ili u nekim slučajevima traže kolateralno jamstvo (često nekretninu).
Šok za one koji nisu ekonomisti
To će možda šokirati one koji nisu ekonomisti, ali u standardnom ekonomskom modelu koji monetarne vlasti koriste već nekoliko desetljeća, banke ne igraju nikakvu ulogu. Naravno, da nema banaka ne bi bilo ni središnjih banaka, ali kognitivna disonanca rijetko će poljuljati povjerenje središnjih bankara u njihove vlastite modele.
Činjenica je da su struktura euro zone i politika Europske središnje banke pridonijele slabljenju banaka u zemljama sa slabijim gospodarstvom, a pogotovo u onima pogođenima krizom. Depoziti su nestali, a politika štednje koju je zahtijevala Njemačka produžuje nedostatak agregatne potražnje i održava visoku nezaposlenost. U takvim je uvjetima kreditiranje rizično i banke nemaju ni apetita ni sposobnosti da posuđuju novac, a pogotovo ne malim i srednjim poduzećima (koja tipično stvaraju najveći broj radnih mjesta).
Smanjenje realnih kamatnih stopa - onih na vladine obveznice - na -3 posto ili čak -4 posto, neće skoro ništa promijeniti. Negativne kamatne stope ugrožavaju bilance banaka, a onaj mali porast poticaja za kreditiranje bit će kod banaka zasjenjen efektom bogatstva (′wealth effect′ - korelacija promjene potrošnje i promjene imovinskog stanja). Ako tvorci monetarne politike ne budu pažljivi, kamatne bi stope mogle porasti, a raspoloživost kredita pasti.
Tri glavna problema
Tu su još tri problema. Prvo, niske kamatne stope potiču tvrtke da ulažu više u kapitalno intenzivne tehnologije, a rezultat toga je dugoročni pad potražnje za radnom snagom, čak i ako se nezaposlenost kratkoročno smanji.
Drugo, starije osobe koje više ovise o prihodima od kamata jače su i pogođene pa smanjuju potrošnju više no oni kojima to pogoduje - a to su bogati vlasnici dionica/poduzeća - povećavaju svoju potrošnju.
Treće, potraga za višim prinosima, koja je možda iracionalna, ali je itekako prisutna, podrazumijeva da će mnogi investitori prebaciti svoj portfelj u rizičniju imovinu, čime će gospodarstvo izložiti većoj financijskoj nestabilnosti.
Središnje banke trebale bi se usredotočiti na tijek kredita, a to znači oporaviti i održavati sposobnost i spremnost lokalnih banaka da kreditiraju mala i srednja poduzeća. No umjesto toga, središnje banke širom svijeta usredotočene su na sistemski važne banke, financijske institucije čije je prerizično i često nepošteno poslovno ponašanje i dovelo do krize 2008. No kako je u ukupnom broju banaka velik udio manjih banaka, to ih ipak čini sistemski važnim pogotovo kad se bavimo oporavkom ulaganja, zaposlenosti i rasta.
′Smeće unutra, smeće van′
Iz svega toga proizlazi važna lekcija, sadržana u poznatoj frazi ′smeće unutra, smeće van′ (garbage in, garbage out). Ako središnje banke nastave koristiti pogrešne modele, nastavit će pogrešno djelovati.
Naravno, čak i u najboljim okolnostima, sposobnost monetarne politike da oporavi gospodarstvo u padu i vrati punu zaposlenost možda je ograničena. Ali oslanjanje na pogrešan model sprečava središnje banke da daju svoj pravi doprinos, a može i pogoršati ionako loše stanje.
Joseph E. Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, sveučilišni je profesor na sveučilištu Columbia i glavni ekonomist Instituta Roosevelt.
Copyright: Project Syndicate, 2016.
www.project-syndicate.org
Izvor: tportal.hr
Podijeli sadržaj: | ||||
- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 30.04.2024 Eurozona na početku godine izašla iz recesije
- 30.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka uz solidan promet
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračen...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar oštro pao prema košarici valuta, ponajviše prema jenu
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Wall Street prošloga tjedna porastao, europski ulagači oprezniji
- 03.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Atlantic najlikvidniji
- 03.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas u plusu, promet skroman
- 03.05.2024 Zabrinutost za potražnju zadržala cijene nafte ispod 84 dolara
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Cijene hrane blago porasle u travnju
- 03.05.2024 Hanfa ponovo upozorava na pojavu lažnih dopisa u njezino ime
- 03.05.2024 Infobip i Nokia najavili partnerstvo za brži razvoj telekomunikacijskih aplikacija
- 03.05.2024 Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 03.05. 16:00 | 2814,05 | 1,29 |
0,05 |
|
CROBEX10* | 03.05. 16:00 | 1705,01 | 1,69 |
0,10 |
|
CROBEX10tr* | 03.05. 16:00 | 1861,44 | 1,85 |
0,10 |
|
ADRIAprime* | 03.05. 15:28 | 1903,40 | 11,48 |
0,61 |
|
CROBISTR* | 03.05. 16:31 | 174,0462 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 03.05. 16:31 | 96,5246 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ATPL | 52,40 € |
-0,38% |
106.393,20 € |
HT | 30,70 € |
0,33% |
82.551,40 € |
ERNT | 203,00 € |
0,00% |
61.825,00 € |
SPAN | 44,40 € |
4,23% |
57.678,00 € |
PLAG | 376,00 € |
-2,08% |
53.236,00 € |
KOEI | 264,00 € |
0,00% |
40.266,00 € |
ADRS | 80,00 € |
-4,76% |
36.378,00 € |
7SLO | 26,67 € |
1,06% |
33.622,12 € |
KRAS | 111,00 € |
-0,89% |
27.186,00 € |
ARNT | 31,40 € |
-1,26% |
25.845,00 € |
Redovni dionički promet: | 738.730,51 € |
Redovni obveznički promet: | 15.000,70 € |
Sveukupni promet: | 753.731,21 € |