Reforma mirovinskog sustava počela je prije 14 godina na temelju tri mirovinska stupa, što namjeravamo i dalje razvijati, no za to je potreban nacionalni konsenzus, rekao je danas ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić predstavljajući projekcije razvoja mirovinskog sustava na Večernjakovoj konferenciji "Zdrava i sigurna budućnost-kako je osigurati".

Hrvatska je zemlja koja stari, uz nepovoljan odnos između radnika i umirovljenika koji se opasno približava omjeru 1:1, što se neće značajno mijenjati. Da bi došli do odnosa jedan umirovljenik na dva zaposlenika trebalo bi ukupno biti zaposleno 2,5 milijuna ljudi, upozorio je Mrsić.

To je nerealni cilj koji vjerojatno nikada nećemo doseći pa zato moramo napraviti promjene koje će omogućiti da mirovinski sustav bude održiv i da 2030. mirovine iznose između 60 i 70 posto prosječne plaće, rekao je Mrsić.

Projekcije i zakonodavni okvir idu u tom smjeru, a uz to je nužno ostvariti gospodarski rast i povećati zaposlenost.

"To što sada napravimo, učinit ćemo za one koje će u mirovinu oko 2040. godine", rekao je Mrsić.

Treba nam konsenzus da svaka nova Vlada ne bi polazila od novih ideja kako održati mirovinski sustav, rekao je Mrsić istaknuvši kako je sa zadanim premisama mirovinski sustav održiv.

Da bi mirovine dosezale 60 do 70 posto plaće izdvajanje za II. stup trebalo bi povećati za 7 do 9 posto. U mirovine koje se budu isplaćivale iz I. i II. stupa trebat će uključiti i dodatak između 6 i 27 posto koji je sada uključen u I. stup, odnosno koji se isplaćuje na mirovine samo iz I. stupa.

Po tim projekcijama, u 2027. godini mirovine iz I. stupa iznosile bi prosječno 4.760 kuna, a iz I. i II. stupa 5.119 kuna. Do 2040. iznosile bi 7.467 kuna (I. stup) i 8.963 kune (I. i II. stup).

Mrsić je naglasio kako III. stup (dobrovoljna štednja) nije polučio zadovoljavajuće rezultate jer se za njega opredijelio mali broj ljudi. Cilj nam je da se proširi na sve građane, a ne samo one s visokim primanjima, rekao je.

Na pitanje što ako država ukine II. stup jer joj je nestalo novca, odgovorio je kako je II. stup štednja pa bi u tom slučaju vlast morala pitati sve građane žele li u njemu ostati ili će se prebaciti u I. stup.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Siniša Varga naveo je da HZZO upravlja s 22 milijarde kuna državnog proračuna, a javni zdravstveni sustav mora biti solidaran s kvalitetnim uslugama za sve. Ustvrdio je kako je HZZO tehnički već spreman za izdvajanje iz državne riznice, nakon čega se očekuje stabilizacija njegovih financija.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici osiguravateljskih kuća koji su isticali da su razni modeli privatnih životnih i ostalih osiguranja najbolja ulaganja za starost.

U većini europskih zemalja građani su prepoznali takva osiguranja svjesni da se sami trebaju pobrinuti za starost. I naši su ljudi svjesni da se trebaju pobrinuti za sebe, pa je unatoč krizi sve više onih koji ulažu u različita osiguranja, rekao je Mladen Gavrančić iz Generali osiguranja.

Milan Krizmanić iz Merkur osiguranja iznio je podatak da je po osnovu životnih osiguranja u osiguravateljskim društvima oko 2,5 milijardi eura.

Damir Grbavac iz Raiffeisen mirovinskog društva smatra kako bi odluka o porezu na kamate na štednju sigurno negativno utjecala na treći mirovinski stup, kao i najavljeno ukidanje poticaja na dobrovoljnu mirovinsku štednju, odnosno III. stup.

U Programu konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017. među mjerama za smanjenje proračunskog deficita je i ukidanje poticaja za dobrovoljnu mirovinsku štednju, čime bi se, zajedno s ukidanjem poticaja za stambenu štednju, uštedjelo 0,05 posto BDP-a ili oko 160 milijuna kuna.

Na konferenciji je upozoreno da je Hrvatska među zemljama s najvećim problemima u mirovinskom sustavu zbog malo zaposlenih i sve starijega stanovništva, ali u njezinim je mirovinskim fondovima 17 posto BDP-a, što su vrlo značajna sredstva i alat za rješavanje problema kroz nove modele mirovinskog sustava.