MMF i Svjetska banka uveli su krizne programe bespovratne pomoći i kredita za zemlje članice, dajući prioritet tranzicijskim i zemljama u razvoju koje već imaju teškoća s vraćanjem dugova.

Ujedno su pozvali službene bilateralne kreditore da zbog epidemije u što kraćem roku otpišu dugove najsiromašnijih zemalja svijeta.

"Najteži udarac pretrpjet će najsiromašnije zemlje, posebno one koje su imale velike dugove i prije krize", upozorio je u petak predsjednik Svjetske banke David Malpass članove upravnog odbora MMF-a.

"Trebat će otpisati dugove mnogim zemljama jer će samo tako moći koncentrirati bilo kakve nove resurse na borbu protiv pandemije i njezinih posljedica u ekonomiji i društvu", kazao je on prema transkriptu govora.

Najsiromašnije zemlje moraju ove godine vratiti ukupno 14 milijardi dolara duga u sklopu službenih bilateralnih ugovora, uključujući kamate i amortizaciju, od čega nešto manje od četiri milijarde SAD-u i drugim članicama Pariškog kluba, navodi Malpass.

Kina je također veliki kreditor ali nije članica Pariškog kluba.

Budući da veliki dio iznosa čine dugovi prema prema službenim bilateralnim kreditorima, ključno je osigurati njihovo "široko i ravnopravno sudjelovanje" u rješavanju krize, naglasio je čelnik Svjetske banke.

MMF i Svjetska banka objavit će program otpisa dugova na virtualnom proljetnom zasjedanju u travnju, najavio je čelnik SB-a, ne navodeći detalje.

Podsjetio je da je SB već pokrenuo programe hitne pomoći u 60 zemalja a razmatra se i prvih 25 projekata procijenjene ukupne vrijednosti gotovo dvije milijarde dolara koji bi se mogli financirati iz programa hitne financijske pomoći.

Banka bi iz tog programa ukupne vrijednosti oko 14 milijardi dolara mogla financirati hitne potrebe sustava zdravstvene zaštite, navodi Malpass.

SB paralelno surađuje s 35 zemalja kako bi se postojeći resursi preusmjerili u suzbijanje pandemije. Za takve je projekte već odobreno gotovo milijardu dolara.

U sljedećih 15 mjeseci SB namjerava potrošiti 160 milijardi dolara, najavio je Malpass.

"Što prije krenemo u to, to bolje"

Šefica MMF-a Kristalina Georgijeva upozorila je pak da više od polovine zemalja niskog dohotka ima velikih problema s vraćanjem duga, naglašavajući da će rješenje tog problema u velikoj mjeri ovisiti o stavu službenih kreditora.

U skupini 20 vodećih razvijenih i gospodarstava u nastajanju G20 i u Pariškom klubu već raspravljaju o toj temi a u proces će se moći uključiti i privatni kreditori, kao što je bio slučaj i za globalne financijske krize 2008 i 2009. godine, kazala je.

"Što prije krenemo u to, to bolje", naglasila je.

"Moramo slijediti primjer iz globalne financijske krize kada je MMF okupio službene i privatne kreditore kako bi se pronašlo dobro rješenje za dramatičnu krizu", poručila je čelnica MMF-a.

Izvršni odbor MMF-a proširio je u petak navečer po hitnom postupku popis kriterija za isplatu bespovratne pomoći siromašnim zemljama.

Bespovratna pomoć bit će isplaćena iz programa za hitnu podršku u slučaju katastrofa kako bi se najsiromašnijim zemljama u sljedeće dvije godine olakšalo servisiranje dugova prema MMF-u i oslobodio prostor za financiranje borbe protiv pandemije.

"Ciljana potpora omogućit će tim zemljama da kao prioritet postave potrošnju na zdravstvenu zaštitu i hitne potrebe vezane za zdravlje i ostala važna pitanja u izazovnom ekonomskom okruženju, obilježenom naglim padom primanja, izgubljenim prihodima i većim troškovima", ističe se u priopćenju MMF-a.

Program bespovratne pomoći u slučaju katastrofa osnovan je za epidemije ebole 2015. godine. Trenutno raspolaže sa 100 milijuna dolara a nove su donacije najavili Velika Britanija, Japan i Kina.