Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović u četvrtak je u Rovinju, osvrnuvši se na najnovije Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta u vrijeme pandemijom koronavirusa, novinarima rekao da trendovi na tržištu rada pokazuju da su te mjere donesene pravodobno, adekvatno i iznimno brzo te da su to elementi koji čine tržište rada sigurnim.

Ustvrdivši kako je na predstavljanju najnovijih Vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta eksplicitno istaknuto na koga se one odnose i koga se namjerava dodatno zaštititi zbog objektivnih razloga, odnosno narušenog poslovanja iz ekonomskih i epidemioloških razloga, ministar Aladrović je kazao kako se ispostavilo da su te mjere donijete pravodobno, adekvatno i iznimno brzo.

"Mi u ovom trenutku imamo preko tri tisuće zaposlenih više nego početkom pandemije, dok nezaposlenost nije rasla kao u ostalim konkurentnim zemljama. Dakle, mi smo tržište rada uspjeli sačuvati, svakodnevno pratimo što se događa na tržištu rada, a povezano je s epidemiološkom situacijom. Brojke koje se tiču broja zaraženih postaju sve izazovnije za društvo i zato ćemo nadalje pratiti sve što je potrebno da bi ekonomsku aktivnosti i poslovnu aktivnost sačuvali", naglasio je Aladrović.

Na pitanje novinara kako komentira činjenicu da neovisno o pozitivnim kritikama sindikati strahuju od otpuštanja, on je istaknuo kako se dosad vrlo različito definirala mogućnost otkazivanja ugovora o radu kroz same mjere.

"Cilj mjera je da se sačuvaju radna mjesta. Trendovi na tržištu rada govore da smo u tome uspjeli, a kako će se sama definicija preduvjeta za otkazivanje ugovora radu i paralelno korištenje mjera donijeti kroz sam akt Upravnog vijeća, to ćemo danas vidjeti, no mi generalno nemamo nekakvih većih trendova otpuštanja koji se tiču samih korisnika mjera" - ustvrdio je ministar Aladrović.

Premijer Andrej Plenković najavio je u utorak nove mjere za očuvanje radnih mjesta koje će koštati od 300 do 350 milijuna kuna, a primjenjivat će se do kraja godine.

Prva mjera odnosi se na skraćivanje radnog vremena od 70 posto umjesto dosadašnjih 50 posto. Maksimalna mjesečna potpora po radniku porast će s 2000 na 2800 kuna i pojednostavit će se potrebna dokumentacija koji subjekti moraju podnijeti, kazao je Plenković. Podsjetio je kako je mjeru kraćeg radnog vremena dosad koristilo 606 poslodavaca za više od 30 tisuća radnika.

Druga mjera odnosi se na uvođenje stupnjevanja potpora za poslodavce sukladno padu prometa. Tako će potporu od 2000 kuna po radniku dobiti poslodavac za pad prometa od najmanje 40 posto, potporu od 2500 kuna za pad prometa od 45 do 50 posto, 3000 kuna po radniku biti će za pad prometa od 50 do 55 posto. Tri i pol tisuće kuna dobit će za pad od 55 do 60 posto, dok će 4000 kuna po radniku dobiti poslodavci kojim je promet pao 60 i više posto. Na te iznose korisnici potpora oslobađaju se plaćanja doprinosa.

Novost je da se pad prometa od sada više neće mjeriti na mjesečnoj bazi, već će se uspoređivati pad prometa u drugom i trećem kvartalu s prometom u tim istim kvartalima 2019. kako bi slika bila realnija.

Bude li potrebe, projekcije će se revidirati

Odgovarajući na upit novinara može li se očekivati da Vlada nakon pogoršanja ove epidemiološke situacije svoje makroekonomske prognoze mora mijenjati, Aladrović je kazao da je moguće da se makroekonomske prognoze revidiraju.

"Mi smo imali jednu prognozu kroz koja je bila nešto negativnija od prognoze koja je protekla. Kada gledamo ekonomske projekcije ono što očekujemo od pada BDP-a je na tih osam posto u ovom trenutku, ali naravno imamo još dva i pol mjeseca ekonomske poslovne aktivnosti do kraja godine i epidemiološka situacija može utjecati. Pratimo trendove na dnevnoj razini i ukoliko bude potrebno revidirati projekcije, one će se revidirati", istaknuo je Aladrović.

O mogućem potencijalnom novom zatvaranju gospodarstva, ministar je rekao da s obzirom da Hrvatska još uvijek ne ispunjava predispozicije prema nekim parametrima za ′lockdown′, o tome se nije raspravljalo u ekonomskom smislu.

"Smatramo da ga ne trebamo razrađivati do trenutka kada on bude zaista nešto što je nužnost. Ukoliko budemo odgovorni, nosili maske i ukoliko budemo se pridržavali epidemioloških mjera, mi nećemo imati problem s ′lockdownom′. ′Lockdown′ nije nešto što treba spominjati u kontekstu politike, on je naš izbor. Ukoliko se budemo pridržavali mjera neće ga biti, ukoliko se nećemo pridržavati onda će ga biti", zaključio je Aladrović, koji je sudjelovao na konferenciji "Izazov promjene", koju su zajedno organizirale Zagrebačka burza i Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.