U Ministarstvu financija posljednjih dana intenzivno rade na uvođenju Registra stvarnih hrvatskih pravnih osoba, odnosno tvrtki i kompanija, kako bi se učinkovitije mogli boriti protiv sve učestalijih poreznih prevara, pranja novca, utaja, pa i financiranja terorizma.

Žele napraviti, doznaje Jutarnji list iz visokog izvora u Ministarstvu financija, bazu podataka, svojevrsni Registar, koji ne bi bio dostupan široj javnosti, već pravosudnim i poreznim tijelima, a iz kojeg bi bilo jasno tko stvarno stoji iza pojedine tvrtke ili kompanije.

Međunarodna akcija

Izvor Jutarnjem još nije znao reći kako bi se taj registar napravio, odnosno kako bi se utvrdilo tko zaista stoji iza kojeg društva, ali tvrdi da se radi o široj međunarodnoj akciji koja se intenzivirala proteklih dana s aferom Panama Papers. Drugi izvor također im je potvrdio da se o navedenom Registru počelo razgovarati i na nižim razinama unutar samog Ministarstva te da se već razrađuju načini kako bi se do njega moglo doći.

Imali smo već sastanke na tu temu. Taj Registar bio bi dostupan samo pravosudnim i poreznim tijelima, a možda i na zahtjev javnosti, odnosno novinarima, no to još nije do kraja odlučeno - kazao je izvor.

Sve više država diljem svijeta, naime, želi da podaci o vlasnicima kompanija u offshore zonama postanu dostupni pravosudnim i poreznim tijelima. No, osim računa u offshore zonama, Hrvatska ima problema i s raširenom pojavom poreznih prevara; sumnja se da je putem mreže fiktivnih tvrtki koje su se bavile trgovinom fiktivnim zlatom, sekundarnim sirovinama i poljoprivrednim proizvodima u razdoblju od dvije do tri godine "oprano" više od dvije milijarde kuna. Problema s tim pojavama imaju i ostale zemlje Europske unije, pa i svijeta, jedna od nama najbližih je primjerice, Italija iz koje su neki, čini se, "poslovanje" prebacili upravo u Hrvatsku, nakon što je Italija uvela strožu kontrolu.

Prespora reakcija

Iako se i u Hrvatskoj kontrola u posljednjih godinu dana pojačala, pa je kao jedna od mjera uvedeno da Porezna uprava provjerava poštuju li domaće pravne i fizičke osobe propisano ograničenje naplate u gotovini u iznosu preko 105 tisuća kuna odnosno u poslovima s nerezidentima u vrijednosti većoj od 15 tisuća eura. Međutim, cijeli sustav presporo reagira na takve pojave kod kojih je karakteristično da se obavljaju u kratkom vremenskom roku, preko niz povezanih tvrtki kojima je teško ući u trag, pa i povezati ih s konkretnim fizičkim osobama jer često mijenjaju vlasnike, lokacije, tvrtke se prodaju putem oglasnika, a nakon što odrade takve nelegalne poslove u pravilu vlasnici nestaju i tvrtka se prebacuje na inozemnog državljanina kojem je, pak, nemoguće ući u trag.

Iza takvih društava ostaju milijunski porezni dugovi koje Porezna uprava zaračuna, ali naplati nula kuna, i tako, primjerice, raste državni dug. Hrvatska naravno nije ni u tome izdvojeni primjer, te kao i druge države diljem svijeta ovih dana pokušava u suradnji sa susjedima detektirati najbolje mjere kojima bi se mogla suprotstaviti takvim ilegalnim aktivnostima. Afera Panama Papers razotkrila je, naime, stvarne razmjere te pojave; kako na računima u offshore zonama novac pohranjuju brojni moćnici diljem svijeta, izbjegavajući tako plaćanje poreza, skrivajući se iza raznih odvjetničkih društava, pa i tvrtki bez radnika i sjedišta, već samo s poštanskim sandučićem.

Administracija predsjednika Obame posljednjih dana je uputila čitav niz novih prijedloga kojima žele razbiti tajnost čuvanja podataka i nelegalnih transakcija u offshore zonama. Tu vijest prenijelo je udruženje International Consortium of Investigative Journalist koje je i razotkrilo samu aferu Panama Papers.

Američke namjere

Američka državna riznica, navode, planira u Kongres uputiti prijedlog zakona kojim bi se kompanije također natjeralo da prijave stvarne vlasnike tvrtki, i to agenciji Financial Crimes Enforcement Network.  Amerikanci nisu jedini koji razmišljaju o uvođenju novih mjera, jer je, primjerice, njemački ministar pravosuđa također pozvao na stvaranje Registra stvarnih vlasnika tvrtki, dokumenta kojim bi se razotkrile fizičke osobe koje stoje iza tzv. shell kompanija. I britanski premijer David Cameron, u međuvremenu, najavljuje novu agenciju za borbu protiv korupcije koja bi se bavila istraživanjem pranja novca i utajom poreza.