Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je na sjednici Vlade izjavio da je manjak u proračunu opće države u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosio 9 milijardi kuna ili 2,3 posto BDP-a.

Marić se osvrnuo na makroekonomske pokazatelje koji su imali utjecaja na kretanja u državnom proračunu, prije svega na njegovu prihodnu stranu, istaknuvši podatke Državnog zavoda za statistiku o padu BDP-a u prvom tromjesečju na godišnjoj razini za 0,7 posto a zatim u drugom tromjesečju i rekordni rast od 16,1 posto.

Naveo je i da je u prvih pola godine prosječna inflacija mjerena potrošačkim cijenama iznosila 1,2 posto, pri čemu je najveći doprinos njezinom rastu došao od uvozne komponente, odnosno rasta cijena nafte. Također, ukazao je i na povratak broja osiguranika pri Hrvatskog zavodu za mirovinsko osiguranje krajem lipnja na pretpandemijsku razinu, pri čemu je njihov broj bio 1,6 posto veći nego godinu ranije.

Iznio je podatke da su ukupni proračunski prihodi u prvoj polovini ove godine porasli su 22,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 74,1 milijardu kuna, te da su pritom porezni prihodi uvećani 16,9 posto, na 37,5 milijardi.

"S druge strane, rashodi su povećani za 6,9 milijardi kuna ili 8,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine", naveo je ministar financija, dodavši da su tri ključne odrednice tog povećanja - zdravstvo u kojem je značajan dio povećanja rashoda rezultat dogovora s predstavnicima veledrogerija po pitanju svođenja rokova plaćanja na 180 odnosno 120 dana, potom rashodi za zaposlene u skladu s dogovorima sa sindikatima o povećanju plaća, i mirovine zbog indeksacije.

Kako se navodi u polugodišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna koji je Vlada danas prihvatila, ukupni rashodi državnog proračuna iznosili su 84 milijarde kuna ili 8,9 posto više nego lani.

Rast rashodne strane proračuna prvenstveno je rezultat povećanih izdvajanja za lijekove i pomoćni sanitetski materijal za podmirenje dijela dugovanja prema dobavljačima u iznosu od 1,6 milijardi kuna te povećanog transfera Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 2,7 milijardi kuna.

Na rast rashoda utjecalo je i veće izvršenje ukupnih rashoda za zaposlene za 1,1 milijardu kuna što je rezultat pune primjene kolektivnih ugovora te
drugih propisa kojima se reguliraju plaće zaposlenika u državnim i javnim službama.

Također, povećani su rashodi za program mirovine i mirovinska primanja za 812,7 milijuna kuna, od čega rashodi za mirovine u iznosu 389,6 milijuna kuna radi usklađivanja mirovina ostvarenih prema općim i posebnim propisima i prenesenog kumuliranog učinka promjene broja i strukture korisnika mirovina te 423,7 milijuna kuna uslijed isplate jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovina radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom bolesti covid-19, navodi se u izvešću o izvršenju proračuna.

Kako je istaknuo Marić na sjednici Vlade, prema nacionalnoj metaodlogiji, manjak proračuna opće države u prvom polugodištu iznosio je 9 milijardi kuna ili 2,3 posto BDP-a.

Pritom je manjak državnog proračuna iznosio 9,8 milijardi kuna ili 2,5 posto BDP-a, dok su izvanproračunski korisnici ostvarili višak od milijardu kuna ili 0,3 posto BDP-a, a jedinice lokalne i područne samouprave te županijske uprave za ceste manjak od 175 milijuna kuna ili 0,04 posto BDP-a.

Vlada ovlastila Marića za potpisivanje sporazuma o financiranju s EK

Vlada je u četvrtak ovlastila ministra financija Marića za potpisivanje sporazuma o financiranju između Europske komisije (EK) i Republike Hrvatske u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

"Temeljem tog sporazuma, Komisija stavlja Hrvatskoj na raspolaganje financijski doprinos u obliku bespovratne financijske potpore u iznosu od 6,3 milijardi eura, što predstavlja oko 12 posto BDP-a iz 2020. i što nas stavlja na sam vrh među zemljama članicama EU", kazao je Marić.

Prosjek EU, kada se gledaju pojedini nacionalni programi oporavka i otpornosti, odnosno omotnice bespovratnih sredstava, iznosio 3,7 posto BDP-a, naveo je.

Što se tiče predfinanciranja, Marić je kazao da će temeljem stupanja na snagu sporazuma o financiranju EK prema RH izvršiti plaćanje predfinanciranja u iznosu od 13 posto financijskog doprinosa ili 818,4 milijuna eura. "Očekujemo tijekom rujna, odnosno listopada ovu uplatu", rekao je.

Zahvalio se svima koji su sudjelovali u pripremi i samo usvajanju Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, napominjući kako je to bio sveobuhvatan i kompleksan posao. Sada slijedi, kako je kazao, još jedna zahtjevnija faza, a to je faza implementacije, odnosno same provedbe.

Iz Mehanizma za oporavak i otpornost državama članicama EU omogućeno je korištenje bespovratnih sredstava i zajmova u ukupnom iznosu od 672,5 milijardi eura za financiranje reformi i povezanih ulaganja kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva.

Hrvatska je 14. svibnja ove godine EK dostavila svoj Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO) koji je Komisija 8. srpnja pozitivno ocijenila, a Vijeće EU je 28. srpnja na temelju prijedloga Komisije odobrilo ocjenu plana za oporavak i otpornost.

Time je omogućeno je sklapanje Sporazuma o financiranju između Komisije i RH u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

Temeljem tog sporazuma Komisija stavlja Hrvatskoj na raspolaganje financijski doprinos u obliku bespovratne financijske potpore u iznosu od 6,3 milijarde eura.

Iznos od 4,6 milijardi eura na raspolaganju je za preuzimanje pravnih obveza do 31. prosinca 2022., a dodatni iznos od 1,7 milijardi eura na raspolaganju je za preuzimanje pravnih obveza od 1. siječnja do 31. prosinca 2023., ovisno o ažuriranju maksimalnog financijskog doprinosa za Hrvatsku koje će se provesti u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/241.

Komisija će Hrvatskoj izvršiti plaćanje pretfinanciranja u iznosu od 13 posto financijskog doprinosa ili 818,4 milijuna eura, u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu Sporazuma o financiranju, navodi se u obrazloženju odluke Vlade.

Financijski doprinos Komisija isplaćuje u obrocima, koji kao i pretfinanciranje mogu biti isplaćeni u jednoj ili više tranši.

Hrvatska može Komisiji dvaput godišnje podnositi zahtjeve za plaćanje financijskog doprinosa nakon što ostvari relevantne dogovorene ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u vezi s provedbom plana.

Reforme i investicije trebaju se provesti najkasnije do 31. kolovoza 2026. godine, a plaćanja financijskog doprinosa izvršavaju se do 31. prosinca 2026. godine, stoji u obrazloženju odluke Vlade.