Dogovoreni ulazak rizičnoga kapitala u Centar banku Dragutina Biondića, zamišljen kao prvi korak u stvaranju platforme za okupljanje manjih banaka, izazvao je veliko zanimanje među bankarima. I druge manje banke važu priključivanje "dealu", a presudno je hoće li pripajanje Banke Kovanice proći uspješno. Od 32 banke koje se bore za dio tržišnoga kolača njih 23 spada u kategoriju manjih kreditnih institucija s aktivom ispod tri milijarde kuna. Dok deset najvećih drži 90,5 posto tržišta, sve ostale imaju manje od jedan posto cjelokupne aktive, zbog čega je regulator procijenio da ne predstavljaju rizik za stabilnost sustava premda već dulje upozorava na nužnost njihova udruživanja. Svjesni su toga u manjim bankama gdje uglavnom pozdravljaju prvi korak u okrupnjavanju, no tek žele vidjeti uspješnost "braka" Centar banke i Kovanice.

Špekulativni kapital
"Bilo bi jako dobro da se finalizira projekt, što bi bila dobra poruka javnosti o stabilnosti manjih banaka", kaže čelnik Nava banke Stipan Pamuković. U postojećim tržišnim uvjetima, kaže, ima puno špekulativnoga kapitala, a puno manje respektabilnih investitora koji neće ugroziti reputaciju banaka. Zato bi, dodaje, bilo pametnije spajati banke koje su međusobno kompatibilne, no to je u konačnici odluka vlasnika. U Nava banci zasad ne razmišljaju o platformi koja uključuje FGS-ove i državu, već rade na autonomnom okrupnjavanju.

Borba s troškovima
Stvaranje platforme oko Centar banke koja bi uz pomoć države ponudila dugoročno održiv model manjim bankama smatraju dobrim rješenjem u Vaba banci. "Otvoreni smo za stvaranje jedne takve platforme, no uz naglasak na zadržavanju regionalnih specifičnosti i identiteta svake pojedine banke, uvažavanju komparativnih prednosti te objektivnoj valorizaciji svake od banaka", kaže predsjednik Uprave Vabe Stanko Kežman. Za razliku od velikih manje banke muku muče s troškovnom neefikasnošću. Ilustracije radi, dok je omjer troškova i prihoda u "velikima" srezan ispod 40 posto, kod "manjih" nerijetko dostiže i 80 posto. Loša profitabilnost smanjuje manevarski prostor za stvaranje zaliha kapitala, a dioničarska struktura nerijetko je bila takva da su vlasnici proteklih godina teško pratili regulatorne zahtjeve o minimalnom kapitalu. Doda li se svemu tome uklanjanje prepreka svježoj konkurenciji ulaskom u Europsku uniju i dodatno postrožavanje kapitalnih propisa u Europi, signaliziranje za udruživanjem snaga postaje jasno.

Sukobljeni interesi
Za odluku hoće li "deal" koji nude Centar banka i Alternative fond biti dovoljno primamljiv, potencijalni kandidati odlučit će za nekoliko mjeseci. Prije svega, kažu neki od njih, treba vidjeti hoće li stotinjak milijuna kuna kapitala biti uopće dovoljno za udružene bilance i troškove pripajanja. Bude li prva stepenica uspješno prijeđena, tek slijedi pravi posao - usklađivanje interesa pojedinačih dioničara. Svatko od njih, razumljivo, ima svoje viđenje pozicije, budućnosti i, možda ključno, vrijednosti banke. Uspiju li se ukladiti njihovi interesi s interesima HNB-a, najviše će profitirati domaći bankarski sektor i povjerenje na tržištu.