Grčki premijer Aleksis Cipras stupio je na dužnost prije sto dana. Važni zakoni koje je najavila ljevičarska vlada ostali su na razini puke najave, dok pregovori sa zajmodavcima ne idu prema očekivanjima. Razočaranje?

Ciprasu nije mnogo trebalo za prvo iznenađenje. Samo nekoliko sati poslije izborne pobjede 25. siječnja novi mandatar vlade je objavio da će mu parlamentarnu većinu osigurati desno-populistička stranka Neovisni Grci. Jedino što povezuje lijeve i desne radikale su zajednički proglašeni neprijatelji - zloglasna Trojka sastavljena od predstavnika Europske unije, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske središnje banke. Koalicija je kao svoj cilj zacrtala ni manje ni više nego „kraj štednje", povećanje minimalne plaće na 751 euro, oslobađanje od poreza svih koji zarade manje od 12.000 eura godišnje, ukidanje poreza na nekretnine. To su bila predizborna obećanja, ponovljena i nakon što su izbori dobiveni. Najvažnije od svega, novi dogovor o grčkom dugu, tj. „ponuda koju europski partneri neće moći odbiti", kako je to rekao novopečeni ministar financija Janis Varufakis.

No bilanca je sto dana kasnije gotovo ravna nuli: Grčka je bliže stečaju nego ikada ranije. Podizanje minimalne plaće odloženo je za 2016, čak je i omraženi porez na nekretnine ostao na snazi. Kostas Krisogonos, europski zastupnik Sirize, ipak radije kaže da je čaša polupuna, nego poluprazna. Ima, smatra, pozitivnih i negativnih aspekata. Pozitivne su recimo hitne mjere za suzbijanje siromaštva kao i zakon koji omogućava građanima otplatu poreznog duga na rate. Naravno, navodi Krisogonos, da se ne mogu sve pogubne mjere štednje poništiti za samo tri mjeseca.

„Ljudi moraju shvatiti da je Siriza izabrana na razdoblje od četiri godine", kaže on za DW.

Za uspjeh nove vlade drži i to što pregovori s kreditorima izgledaju bitno drugačije i što su okončani „kazneni inspekcijski rituali" u atenskim ministarstvima. Loše je s druge strane što još uvijek nema dogovora, ali za to su krivi nepopustljivi zajmodavci, smatra naš sugovornik.

Drugačiji je sud politologa Jorgosa Cogopulosa iz atenskog trusta mozgova Eliamep, među čije donatore spadaju i europske institucije, veleposlanstva zapadnih zemalja i NATO.

„Premijer Cipras je u prethodnih sto dana uvijek iznova tražio alternativni izvor novca - u Rusiji, Kini, čak i u Iranu. S tim nije imao uspjeha i sada mu ne preostaje ništa drugo nego da provede dogovore sa sadašnjim zajmodavcima", kaže Cogopulos.

Podsjeća da je Cipras po stupanju na funkciju užurbano putovao po Nikoziji, Rimu i Parizu kako bi tražio partnere protiv europske politike štednje - s malo uspjeha.

I agresivna pregovaračka taktika Janisa Varufakisa bila je pogrešna, smatra ekonomski analitičar Makis Andronopulos.

„Ovih sto dana su Waterloo za Sirizu. U pregovorima s kreditorima su napravili sve greške koje su se mogle napraviti. Pogrešna je bila računica da se ide na konfrontaciju ili čak provokaciju", kaže on za DW.

Ovaj ekonomist dodaje da je i sam simpatizer Sirize i da i dalje vjeruje u atensku vladu - ali da premijer Cipras konačno mora isporučiti nekakve rezultate i odbaciti balast ekstremne ljevice. Andronopulos savjetuje:

„Cipras bi trebao donijeti sporazum sa zajmodavcima u parlament, profitirati od aktualnog programa Europske središnje banke koja otkupljuje državne obveznice i da raspiše nove izbore gdje na njegovoj listi više ne bi bili predstavnici lijevog krila saveza Siriza."

Za predvodnika unutarstranačke oporbe važi ministar za obnovu Panajatis Lafazanis, koji je također zadužen za energiju i za pitanja okoliša. Do sada se isticao prije svega upornim odbijanjem privatizacije - s izuzetkom ulagača iz Rusije. Tijekom posjeta Moskvi Lafazanis je najavio široku suradnju u energetskom sektoru. Veliku pozornost je izazvala i njegova izjava dnevniku Katimerini kada je rekao da bi se ljevica trebala odreći vlasti ukoliko ne može sprovesti svoj radikalni program.

Europski zastupnik Sirize Kostas Krisogonos nema razumijevanja za tako ekstremne stavove.

„Preuzeli smo vlast da bismo odgovorno vladali, a ne da bismo digli ruke", kaže on.

Ipak, ovaj političar je i očekivao sukobe mišljenja u okviru Sirize koja je, kako podsjeća, koalicija raznih stranaka i struja. Upravo je Krisogonos prvi predložio referendum o dogovoru s vjerovnicima - najbolje je, smatra, da se narod izjasni i tako ušutkaju radikalni ljevičari iz same Sirize. Vjeruje se da bi uvjerljiva većina Grka, iako razočarana politikom štednje, podržala nekakav dogovor kako bi se ostalo u zoni eura. Prije nekoliko dana i premijer Cipras je spomenuo mogućnost referenduma.