Posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić poručio je u petak da Vladine mjere doprinose ublažavanju inflatornih pritisaka, a da će cilj ulaska Hrvatske u eurozonu od 1. siječnja 2023. godine biti ostvaren, pa tako i ispunjavanjem kriterija stabilnosti cijena.

Savić je to izjavio na poslovnom doručku Američke gospodarske komore (AmCham) u Hrvatskoj "Hrvatsko pridruživanje eurozoni", na kojem su institucionalni nositelji procesa zamjene hrvatske kune eurom prezentirati najvažnije informacije predstavnicima poslovne zajednice.

Stabilnost cijena, koja se ogleda u stopi inflacije, jedan je od mastriških kriterija, pri čemu je Savić podsjetio da je Hrvatska prije koronakrize - 2017., 2018. i 2019. godine, ispunjavala svih pet kriterija iz Maastrichta, koji se još odnose na stabilnost tečaja, stabilnost kamatnih stopa, deficit proračuna i javni dug.

Savić je rekao da se sve obveze, koje je Hrvatska bila dužna provesti prije ulaska u europodručje, provode sukladno planiranoj dinamici, što uključuje i prilagodbu zakonskih akata, a i poručio da će biti zadovoljeni spomenuti makroekonomski kriteriji.

Istaknuo je da je inflacija trenutno "jedan od osjetljivih kriterija", no i da je Hrvatska tu u relativno dobroj poziciji, jer joj je stopa inflacije čak malo ispod prosječne stope inflacije na razini EU-a, a i vrlo blizu prosječne stope inflacije zemalja eurozone. Prema posljednjim podacima Eurostata, inflacija u Hrvatskoj prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena u siječnju je na godišnjoj razini bila 5,5 posto, dok je u EU iznosila 5,6 posto, a u eurozoni 5,1 posto.

Savić je podjsetio da je Europska komisija nedavno objavila procjene kretanja inflacije u Hrvatskoj, po kojoj će ona za prošlu, ovu i iduću godinu biti ispod prosjeka Unije.

"To je dobro, jer se inflacija ne gleda samo statički, već perspektivno u idućim godinama", izjavio je Savić, dodajući da i druge zemlje koje su u Komisijinim prognozama imaju iste probleme kao i Hrvatska, pri čemu primjerice neke baltičke zemlje trenutno imaju stopu inflacije veću od 10 posto.

Savić je pritom apostrofirao i Vladin paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, ukupno vrijedan gotovo pet milijardi kuna, usvojen u srijedu, a koji će na snagu stupiti 1. travnja i koji će "znatno ublažiti inflatorni pritisak".

"Mjere koje provodimo doprinose ublažavanju inflatornih pritisaka i ostvarit ćemo cilj, a to je da inflacija bude otprilike na razini prosjeka eurozone i Unije, kako bi taj kriterij bio zadovoljen", poručio je Savić.

Dodao je da je Vladin paket mjera jedan od najopsežnijih na razini cijele EU, a da je u ovom trenutku dovoljan da "znatno ublaži rast cijena".

Formalna odluka o tome hoće li Hrvatska ući u eurozonu s 1. siječnjem iduće godine trebala bi biti donesena krajem lipnja ili početkom srpnja, a Komisija će pritom gledati prosječno kretanje inflacije unazad godinu dana, tako da će to vjerojatno zahvatiti i podatke o inflaciji za travanj ove godine.

S donošenjem formalne odluke znat će se i točan tečaj konverzije, koji će biti primjenjen prilikom dualnog iskazivanja cijena, u kunama i eurima, koje će nastupiti s početkom rujna ove godine, napomenuo je Savić.

Nema realne opasnosti od nestašice hrane

Na pitanje novinara oko daljnjeg utjecaja ratne situacije u Ukrajini na hrvatsko gospodarstvo, osim u energetici u kojoj je utjecaj već očit, Savić je kazao da se situacija svakodnevno međuresorno analizira, pri čemu je izdvojio prehrambeni sektor kao onaj koji bi mogao biti pogođen, no i apostrofirao značajan angažman Ministarstva poljoprivrede.

Poručio je da će se Vladine aktivnosti prilagoditi, pa ako se procijeni da se mogu napraviti mjere koje olakšavaju opskrbu i poslovanje poduzetnicima, sigurno će se donijeti. S druge strane, postoje eksterni faktori na koje se ne može izravno utjecati, što se prvenstveno odnosi na dobavne kanale, napomenuo je Savić.

Posebni savjetnik predsjednika Vlade smatra i da zbog situacije u Ukrajini nema realne opasnosti da će se građani suočiti s nestašicom hrane, podsjetivši da ni za vrijeme koronakrize nije došlo do nestašice hrane i drugih potrepština.

"Situacija će se kad-tad smiriti, a što se tiče Hrvatske, bitno je da se izazovi prebrode i stabilnije uđe u drugu polovicu godine i ispuni cilj ulaska u eurozonu s 1. siječnjem 2023. godine", poručio je Savić, dodajući da, što se tiče Vlade i njenih aktivnosti, taj datum neće biti ugrožen.

Doko Jelušić: Od 1. siječnja očekujemo uspješnu primjenu eura

Izvršna direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić izvijestila je da je ta komora početkom godine formirala radnu skupinu vezanu za pristupanje Hrvatske eurozoni, njoj se pridružilo više od sto poduzeća, što pokazuje interes poslovne zajednice da se taj proces uspješno realizira.

Rekla je i da je AmCham sudjelovao u javnom savjetovanju oko prijedloga zakona o euru, a da su mnogi komentari te komore usvojeni.

Apostrofirala je da se nalazimo u vrlo izazovnim vremenima, gdje su aktualna sigurnosna pitanja, kao i ona rasta inflacije, za koji se ne zna do kada će trajati, što sve usložnjava kontekst uvođenja eura.

"No, visoka euroiziranost hrvatskog gospodarstva, kao i velik interes poduzeća za uspješnim okončanjem tog procesa, idu u prilog tome da doista očekujemo od 1. siječnja 2023. uspješnu primjenu eura", poručila je Doko Jelušić.

Podsjetimo, Vlada je prošli tjedan uputila u prvo saborsko čitanje prijedlog Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, koji je javnosti predstavljen sredinom siječnja, kada su predstavljene i smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.

Zakon je u javnoj raspravi bio do 15. veljače, tijekom koje je zaprimljeno 128 komentara Konačan prijedlog zakona na drugo čitanje u Sabor bi trebao biti upućen u drugoj polovici travnja.

Glavni principi zakona su uređenje pravnog okvira, zamjena gotovog novca, opskrba eurom svih subjekata, konverzija kredita i depozita, a tu je i zaštita potrošača, posebice u smislu zaštite od neopravdanog podizanja cijena.