Hrvatski kreditni rejting

Općenito, prilikom procjene kreditnog rejtinga agencije koriste informacije poput državnog duga, bruto domaćeg proizvoda, deficita i inflacije kako bi se ocijenila kreditna sposobnost. Kreditni rejting ima direktan utjecaj na troškove zaduživanja zemlje.

Tablica 1: Promjene kreditnih rejtinga Hrvatske

Iako sâm kreditni rejting Hrvatske raste kroz zadnjih nekoliko procjena raznih rejting agencija, Hrvatska se još uvijek nalazi u „junk bond" kategoriji koja po definiciji pruža više prinose, ali je istobodno i rizičnija investicija. Budući da se Hrvatska približava investicijskom rejtingu (Baa3/BBB-), treba imati na umu da se kada to postigne, mogu očekivati veliki priljevi kapitala iz raznih financijskih institucija koje do sada zbog „visoke rizičnosti" nisu mogle ili htjele ulagati u Hrvatsku.

Tržišno implicirani rejting

Kako bismo provjerili u kojoj mjeri se tržišna percepcija rizika Hrvatske poklapa s onima rejting agencija, korištenjem metoda strojnog učenja napravljen je model koji mjeri tržišnu percepciju kreditnog rejtinga. Tržišno implicirani kreditni rejting pojedine države modeliran je kroz njezin prinos na 5-ogodišnju obveznicu i 5-ogodišnji USD CDS. Model (state vector machine - SVM) grupira države u višim dimenzijama na temelju spomenutih podataka koji su mu prezentirani. Grupacija država na temelju CDS-a (CDS je financijski instrument, tj. osiguranje koji štiti kupca od neispunjenja obveze plaćanja države dok prodavatelj kroz prodaju ostvaruje postotnu premiju, tj. novčani primitak kao naknadu kupca za takvo osiguranje) i prinosa prikazana je na grafu 1. Treba imati na umu ograničenu likvidnost CDS-a pojedinih država u modelu, ali zbog većeg broja država koje se koriste u modelu to neće značajno utjecati na rezultate modela.

Graf 1: Raspodjela kreditnih rejtinga s obzirom na CDS i prinos

Pri interpretaciji Grafa 1. treba imati na umu da su greške moguće pri procjeni impliciranog kreditnog rejtinga niže rangiranih država s obzirom da istih ima jako malo te pružaju ograničene podatke na kojima bi model mogao učiti.

Sljedeća tablica prikazuje tržišno implicirane kreditne rejtinge u usporedbi sa stvarnim kreditnim rejtingom agencije Moodys.

Tablica 2: Tržišno implicirani kreditni rejting (KR) država

Tablica 2. prikazuje zanimljive razlike između tržišno impliciranih kreditnih rejtinga i onih rejting agencija. Viši tržišno impliciran rejting od kreditnog rejtinga za pojedinu državu implicira da se državne obveznice te zemlje trguju iznad svog trenutnog kreditnog rejtinga, tj. da je velika vjerojatnost da će uslijediti dizanje rejtinga od strane kreditne agencije, dok niži tržišno implicirani rejting implicira da postoji velika vjerojatnost da će rejting agencije u budućnosti smanjivati rejting neke zemlje. Većina razlika locirana je oko „problematičnih" država poput Grčke, Italije i drugih tržišta u nastajanju. Zanimljivo je to usporediti s istraživanjima Danske Bank na kojima se vidi kako kreditni rejtinzi utječu na prinose pojedinih obveznica.

Graf 2: 10-ogodišnji prinosi država s obzirom na kreditni rejting

Iako se ovdje radi o 10-ogodišnjim prinosima, vidi se određena pravilnost između kreditnih rejtinga i prinosa. Najveće odstupanje pokazuje Italija koja po Danske Bank trguje kao BB- kreditni rejting, što je daleko niže od njihovog službenog rejtinga BBB. Slično se vidi i iz tablice impliciranih rejtinga gdje Italija (po Moodysu) ustvari trguje kao b2 umjesto baa2.

Analizom tablice 2. može se vidjeti da nekolicina država, pretežno iz tržišta u nastajanju (emerging markets) trguje iznad svojih službenih kreditnih rejtinga. Naša pretpostavka je da je to zbog kontinuiranog lošeg performansa dioničkih tržišta , iShares MSCI Emerging Markets ETF YTD -10.78%, odnosno posljedica „bijega u sigurnost", tj. prelaska investitora iz rizičnijih dionica u manje rizične državne obveznice.

Gdje je tu Hrvatska?

Za Hrvatsku model pokazuje da tržišno implicirani rejting odgovara našem trenutnom kreditnom rejtingu. Iako je posljednjih nekoliko tjedana velik broj domaćih i stranih analitičara počeo spominjati prelazak hrvatskog rejtinga iz tkz junka u investicijski razred, čini se da taj očekivani kreditni događaj još uvijek nije u većoj mjeri uključen u cijene naših eurskih i dolarskih državnih obveznica na tržištu. To bi značilo da, uz slično globalno financijsko okruženje i daljnje održavanje fiskalne discipline, možemo očekivati daljnji pad prinosa, tj. rast cijena hrvatskih državnih obveznica u sljedećim mjesecima.

Izvor: Damjan Vinković, InterCapital Asset Management d.o.o.