Ubrzana instalacija vjetroelektrana na moru u Europskoj uniji otvara "zelenu dilemu" budući da je zaštita klime možda u sukobu s očuvanjem prirode, upozorio je Revizorski sud EU-a (ECA).

Da bi ublažio klimatske promjene, EU je u proteklih 15 godina u ′plavi′ energetski sektor uložio gotovo 17 milijardi eura, konstatira ECA u izvješću objavljenom u ponedjeljak.

"Ruska invazija na Ukrajinu naglasila je važnost energetske neovisnosti EU-a, a naša mora možda su dio rješenja", rekao je revizor Nikolaos Milionis.

"No, EU ne bi trebao težiti plavoj revoluciji pod svaku cijenu: obnovljivi izvori na moru ne smiju u značajnoj mjeri škoditi društvu ni okolišu", upozorio je Milionis.

Europska komisija nije do sada dovoljno uzimala u obzir utjecaj na okoliš, upozoravaju revizori, naglasivši da bi instalacija novih vjetroelektrana na moru „mogla biti štetna po morski okoliš, kako na površini, tako i u podmorju".

Problem su i uglavnom neriješeni sukobi s ribarskim sektorom i tek rijetki slučajevi suradnje zemalja EU-a koje dijele more na zajedničkim projektima.

"To rezultira propuštenim prilikama za efikasniju upotrebu morskog prostora", ističe ECA u izvješću.

Proširivanje kapaciteta za proizvodnju struje na moru mogla bi pak usporiti rizici u opskrbi ključnim sirovinama, koje trenutno gotovo isključivo stižu iz Kine, napominju, upozoravajući da nabavu ugrožavaju i aktualne geopolitičke napetosti.

Pozvali su Europsku komisiju da bolje prouči utjecaj vjetroelektrana na morske ekosustave, bioraznolikost i na obalne zajednice, da bolje iskoristi prostor i podrži nove tehnologije za proizvodnju energije na moru.