Iako smo im nedavno, zbog usklađivanja s Europskom unijom, uveli vize, ruski kapital na velika vrata ulazi u Hrvatsku. Nakon što je prije nešto više od godinu dana preuzeo Volksbank International i tako zakoračio i na hrvatsko tržište, ruski Sberbank danas otvara preuređenu poslovnicu u središtu Zagreba. Novu poslovnicu, prema najavama iz Sberbanka, otvorit će Sergej Gorkov, drugi čovjek Sberbanka, treće po veličini banke na Starom kontinentu.

Kupnja Volksbanka
Dolazak Gorkova, zamjenika predsejdnika Uprave Sberbanka, koji iza sebe ima karijeru i u naftnom biznisu, jasno pokazuje kakvo zanimanje Rusi pokazuju prema hrvatskom tržištu. Kupnja Volksbanka, koji je, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u Hrvatskoj krajem prošle godine raspolagao aktivom (imovinom) većom od 8,26 milijardi kuna, što čini nešto više od dva posto našeg bankarskog tržišta, očito je tek prvi korak u njihovoj strategiji stvaranja uporišta i u hrvatskom svijetu financija, do jučer mahom podiljeenog između Austrijanaca i Talijana, kao najvećih igrača. Zajedno s Turcima, koji su preuzeli Banku Brod i preimenovali je u Kentbank, i Rusi sada nastoje postati ozbiljni igrači u hrvatskom bankarskom sektoru.

Iako je Sberbank novi igrač na hrvatskom banakarskom tržištu, radi se zapravo o staroj banci, čiji korijeni sežu daleko u doba carizma u najvećoj državi svijeta, u 1841. Danas je Sberbank bankarska grupacija koja posluje u Rusiji i drugim zemljama ZND-a, zatim u zemljama srednje i istočne Europe, što je rezultat njezina preuzimanja Volksbanka, kao i u Turskoj, u kojoj je preuzeo DenizBank.

Sberbank je najveća ruska banka, koja drži gotovo trećinu ruskog banakrskog tržišta i za koju radi 240.000 ljudi. U njenim se rukama nalazi nešto manje od 19.000 poslovnica, a broj klijenata veći je od 70 milijuna, čemu još treba priborjiti i oko milijun i pol kijenata iz korporativnog sektora. Osnivač i većinski vlasnik Sberbanka je Središnja banka Ruske Federacije, koja drži 50 posto plus jednu dionicu ovog financijskog mastodonta. Ostatak dionica u rukama je više od 245.000 ruskih i inozemnih dioničara.

Ukupna imovina
Prema podacima Sberbanka, ta je grupa prošlu godinu zaključila s neto dobiti u iznosu od 347,9 milijardi ruskih rubalja, ili oko 8,7 milijardi eura, što je 10,1 posto više nego godinu ranije. Ukupna imovina grupe u 2012. porasla je za 39,3 posto, što je u velikoj mjeri rezultat preuzimanja Volskbanka, kasnije preimenovanog u Sberbank Europe, čiji šef Mark Arnold danas također dolazi u Zagreb, i turskog DenizBanka.

Tranzicija, kroz koju već više od dva desteljeća prolazi i Rusija, Sberbank je preobrazila u treću po veličini europsku banku. Naime, po tržišnoj kapitalizaciji od 70 miliijardi USD, od Sberbanka su na Starom kontinentu, kako pokazuje računica Financial Timesa, veće jedino banke HSBC (170 milijardi USD) i Banco Santander (80 milijardi USD). Osim što nije izložena problemima u kojima grcaju banke u eurozoni, glavne adute Sberbanka financijski stručnjaci vide u njenoj dominantnoj poziciji na rastućem ruskom tržištu. Energentima bogata najveća zemlja svijeta ogromno je tržište, koje, dok se ostatak Europe guši u recesiji, bilježi značajne stope rasta gospodarske aktivnosti. Inače, s BDP-om od gotovo 1,9 bilijuna USD, Rusija je, prema podacima Svjetske banke, 2011. bila deseta po veličini svjetska ekonomija.

Paleta proizvoda
U Sberbanku, kako se od 18. siječnja zove Volksbank, zasad ne otkrivaju taktiku kojom se namjeravaju dalje širiti na hrvatskom tržištu. Umjesto toga, samo kratko poručuju kako im je cilj proširiti paletu proizvoda i usluga koje nude svojim kijentima. Pritom su im u fokusu posebno tvrtke koje posluju s Rusijom i drugim zemljama Zajednice neovisnih država (ZND), kao i tvrtke iz postsovjetskog svijeta koje žele poslovati u Hrvatskoj.

Ruski ulagači
A, takvih je sve više. Kako pokazuju podaci HNB-a, Rusi su u proteklih 20 godina u Hrvatsku uložili oko 187 milijuna eura. Najveći interes ruski ulagači pokazuju za hrvatskim energetskim sektorom i turizmom, a u posljednje ih vrijeme privlače i ulaganja u financijski sektor. Po iznosu novca uloženog u hrvatsko gospodarstvo, ulagači iz Rusije tek su na 15. mjestu i jasno je da (zasad) ne mogu konkurirati investotrima iz EU, no njihov značaj raste.

Tako su u prošloj godini Rusi ovdje uložili 18 milijuna eura, godinu ranije 25 milijuna eura, a u 2010. 12 milijuna eura. Kao i u slučaju Turske, značaj ruskoga kapitala za Hrvatsku u recesijskim je godinama porastao, čime se još jednom potvrđuje stara tvrdnja da bi upravo suradnja s Rusijom i Turskom mogla biti jedan od okidača oporavka hravtskoga gospodarstva, koje nikako da se digne s recesijskog dna već petu godinu za redom.

Jačanje suradnje
Upravo u iskoraku na veliko i perspektivno rusko tržište, kao i tržišta ostalih zemalja ZND-a, hrvatski poduzetnici vide jedan od svojih aduta.

- Nama je rusko tržište od velikog značaja. Naši su proizvodi tamo poznati i prava je šteta što Hrvatska nije više pozornosti poklanjala tržištu Rusije i ZND-a - kaže Ivan Miloloža, predsjednik Uprave Munje i predsjednik Vijeća članica HUP-a, koji je nedavno boravio u Kazahstanu.

Upravo je prostor jačanja suradnje s bivšim sovjetskim imperijem ono na što očito pikira i Sberbank. O tome će se, uostalom, razgovarati i na panelu koji Sberbank danas ogranizira u hotelu Esplanade.