U veljači je proradio i CROPEX čime je u Hrvatskoj započelo organizirano trgovanje električnom energijom dan unaprijed. Sa Miroslavom Mesićem, predsjednikom Uprave Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), Poslovni dnevnik razgovarao je o stjecanju certifikata neovisnog operatora prijenosa, dvama projektima koji su stavljeni na listu projekata od zajedničkog interesa Europske Unije te stabilnosti i pouzdanosti hrvatskog elektroenergetskog sustava. 

HOPS je prošlog tjedna dobio certifikat neovisnog operatora prijenosa. Što to znači?

Moram istaknuti da je to poseban i važan trenutak kako za HOPS, tako i cijelu HEP grupu. Naime HOPS je 22. veljače ove godine od Hrvatske energetske regulatorne agencije dobio rješenje o certifikaciji društva za neovisnog operatora prijenosa. Time je okončan proces certificiranja HOPS-a prema modelu neovisnog operatora prijenosa  (Independent transmission operator-ITO), koji je ukupno trajao nešto više od  dvije godine. U certifikaciji HOPS je sukladno Direktivi EU i hrvatskom zakonodavstvu dokazao neovisnost od Hrvatske elektroprivrede d.d. i povezanih društava u svim segmentima poslovanja.  Izuzetno zahtjevan i složen proces certifikacije, koji je zahtijevao značajne strukturne promjene i prilagodbe kako u HOPS-u, tako i HEP-u, uspješno je završen Rješenjem o izdavanju certifikatu od strane HERA-e. Također želim naglasiti da je 10. veljače ove godine započela s radom Hrvatska burza električne energije (CROPEX) čime je u Hrvatskoj započelo organizirano trgovanje električnom energijom dan unaprijed. HOPS je 50 postotni vlasnik CROPEX-a i na burzi nabavlja dio električne energije za pokriće gubitaka.

HOPS-ova dva projekta dospjela su na listu projekata od zajedničkog interesa Europske unije: nastavak gradnje elektroenergetske interkonekcije Hrvatska - Mađarska - Slovenija i dalekovodne mreže te pametna mreža Sincro.Grid koju gradimo u suradnji sa Slovenijom. Zbog čega su ova dva projekta toliko važna i u kojoj su trenutno fazi?

Uvrštenje navedenih projekata u kojima sudjeluje i HOPS  na listu od 195 projekata od zajedničkog interesa (Project of common interest-PCI) koju je u studenom prošle godine usvojila Europska komisija bila je odlična vijest koju su prenijeli i neki naši mediji. Oba projekta rade se u suradnji s ELES-om, slovenskim operatorom prijenosnog sustava, koja je posljednjih godina jako napredovala. Prvi projekt, završetak izgradnje interkonekcije Hrvatska-Mađarska-Slovenija odnosi se u najvećem dijelu na izgradnju dvostrukog dalekovoda 400 kV Cirkovce-Pince koji se spaja s dvostrukim dalekovodom 400 kV Žerjavinec-Heviz. Na taj način kompletira se interkonekcija 400 kV Hrvatska-Mađarska-Slovenija i povećavaju prijenosni prekogranični kapaciteti koji omogućuju dalji razvoj tržišta i mogućnost međusobnog ispomaganja susjednih elektroenergetskih sustava i operatora. Drugi projekt Sincro.Grid odnosi se na korištenje naprednih tehničkih sustava i algoritama koji će upravljati tokovima snaga na način da se poboljša kvaliteta napona u prijenosnoj mreže i poveća prijenosna moć postojećih vodova, čime će se osigurati bolja integracija obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav, povećati sigurnost opskrbe kupaca električnom energijom i omogućiti dalji razvoj tržišta. Oba projekta su u fazi pripreme izgradnje i osiguranja financiranja.

HOPS je kao član Europske mreže operatora prijenosnih sustava (ENTSO-E) u prosincu 2015. potpisao multilateralni sporazum o regionalnoj koordinaciji. Koje će on dobrobiti konkretno donijeti HOPS-u?

Krajem prošle godine ENTSO-E je službeno predao Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i Europskom vijeću dokumente kojima se promovira ENTSO-E vizija Energetske unije. Jedna od ključnih sastavnica nove europske energetske politike je i regionalna koordinacija. Osnovna uloga regionalne koordinacije je povećanje sigurnosti opskrbe potrošača električnom energijom te učinkovit rad prijenosne mreže i tržišta.  Primjerice navedeni multirateralni sporazum predviđa obvezu članovima ENTSO-E za sudjelovanje u barem jednoj Regionalnoj kordinaciji za sigurnost pogona elektroenergetskog sustava (RSC) koja omogućuje ugovaranje najmanje 5 usluga u području vođenja sustava. HOPS je zajedno s 12 operatora iz središnje Europe  jedan od suvlasnika tvrtke TSCNET Services za regionalnu koordinaciju sigurnosti pogona sustava sa sjedištem u Munchenu i koristi navedene usluge.

Može li se danas tvrditi je hrvatski elektroenergetski sustav stabilan i pouzdan te da omogućuje sigurnu opskrbu kupaca električnom energijom?

S obzirom na naše podatke o broju i trajanju prekida isporuke električne energije uzrokovane kvarovima u prijenosnoj mreži u prošloj godini, slobodno možemo konstatirati  da je pogon hrvatskog elektroenergetskog sustava bio vrlo stabilan, a opskrba kupaca električnom energijom sigurna i pouzdana. Uz dobru izgrađenost i redovno održavanje prijenosne mreže tomu je doprinijela i relativno povoljna klimatska godina bez velikih vremenskih nepogoda. Naravno da su kvarovi uzrokovani tehničkim razlogom ili vremenskim nepogodama uvijek mogući, a naša uloga je da odmah interveniramo i  otklonimo ih  u što kraćem vremenu.

Posljednjih godina gubici električne energije u prijenosnoj mreži kretali su se oko dva posto, što je negdje u srednjoeuropskom prosjeku. Postoji li prostor za napredak?

Točno je da su gubici u hrvatskoj  prijenosnoj mreži posljednjih godina iznosili oko 2 posto ukupnog prometa električne energije i da su usporedivi sa srednjoeuropskim prosjekom. Preliminarni podaci za 2015. godinu pokazuju vrlo sličan postotak gubitaka, dakle oko 2% kao što je bilo i proteklih godina. Prostor za napredak je relativno mali i gubici se u manjoj mjeri mogu smanjiti zamjenom starije opreme novom tehnološkom generacijom opreme s kvalitetnijim materijalima te izgradnjom novih dalekovoda. Desetogodišnjim planom razvoja prijenosne mreže HOPS je predvidio zamjenu većeg broja energetskih transformatora u prijenosnoj mreži  koji će uz prethodno spomenutu izgradnju novih i obnovu  postojećih dalekovoda, doprinijeti smanjenju gubitaka . 

Kako teče integracija obnovljivih izvora energije u prijenosni sustav?

Iz perspektive ciljeva iz Direktive EU Hrvatska je u pogledu integracije obnovljivih izvora energije jedna od najboljih zemalja u EU i s udjelom energije iz obnovljivih izvora energije blizu 30 posto već sada, 2016. godine dostigla je ciljeve za 2030. godinu. Na prijenosni sustav priključuju se obnovljivi izvori energije instalirane snage veće od 10 megavata (MW) i to su za sada samo vjetroelektrane. Danas su na prijenosnu mrežu priključene vjetroelektrane ukupne instalirane snage od 421 megavata. Time je dostignuta indikativna  kvota maksimalne instalirane snage vjetroelektrana koju je prema uvjetima iz važeće regulative HOPS ranije postavio kao graničnu za očuvanje sigurnosti pogona sustava. U tehničkom pogledu navedena integracija vjetroelektrana nije uzrokovala značajnije probleme u pogonu sustava, ali je značajno povećala troškove pogona sustava. Stupanjem na snagu Zakona o tržištu električne energije u rujnu 2015. godine ukinuti su Kriteriji za uvrštenje projekata vjetroelektrana na listu za priključenje na elektroenergetsku mrežu od 20. veljače 2012. i Postupovnik izdavanja prethodne elektroenergetske suglasnosti za vjetroelektrane te opći uvjete ugovora o priključenju vjetroelektrana na elektroenergetsku mrežu. Operatoru prijenosnog sustava propisana je obveza sklapanja aneksa postojećih ugovora o priključenju s fizičkim ili pravnim osobama koje su prije stupanja na snagu navedenog zakona sklopile ugovor o otkupu električne energije s operatorom tržišta u roku od trideset dana od dana stupanja zakona na snagu. HOPS je u navedenom roku sklopio anekse ugovore s investitorima koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete te na taj  način preuzeo obvezu priključivanja dodatnih 323 megavata priključne snage vjetroelektrana u sljedećih nekoliko godina. Budući navedena integracija vjetroelektrana u elektroenergetski sustav može uzrokovati ugrozu sigurnosti pogona sustava HOPS će sa ciljem očuvanja sigurnosti pogona, za koju je zakonom zadužen odgovoran, po potrebi primijeniti mjere i ograničenja pogona. Jednako tako navedena integracija  vjetroelektrana u elektroenergetski sustav uzrokovat će dalje značajno povećanje troškova pogona sustava za koje će HOPS biti prinuđen zahtijevati povećanje tarife za korištenje prijenosne mreže. S početkom 2016. godine stupio je na snagu novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji kojim je objedinjeno i uređeno područje obnovljivih izvora energije. U tijeku je izrada pratećih podzakonskih akata čija je primjena obvezna od 1. srpnja ove godine u čemu aktivno sudjeluje i HOPS. Pitanje stvaranja potrebnih uvjeta i opredjeljenja za dalju integraciju vjetroelektrana u hrvatski elektroenergetski sustav je strateške naravi za društvo u cjelini i  ostaje do daljnjega otvoreno na državnoj razini te uz uvažavanje relevantnih trendova u EU. 

Za obnovu do 2025. predviđeno 5,3 milijardi kuna

Prosječna starost dalekovoda u prijenosnoj mreži je više od 30 godina. Činjenica da  je čak  55 posto dalekovoda starije od 40 godina upućuje na prioritetnu potrebu njihove obnove, jer se u suprotnom mogu očekivati učestaliji kvarovi i poremećaji pogona sustava. HOPS je u svom prijedlogu desetogodišnjeg plana razvoja prijenosne mreže (2016.-2025.) predvidio  ukupne investicije u prijenosnu mrežu u iznosu od  5,3 milijardi kuna, a u trogodišnjem razdoblju (2016.-2018.) investicije od 1,4 milijarde kuna od čega se značajan dio odnosi na izgradnju novih i obnovu postojećih dalekovoda, kazao je Mesić.