Unatoč padu na mjesečnoj razini drugi mjesec za redom, javni dug je u odnosu na kraj 2018. godine još uvijek viši za 0,8 posto ili 2,4 milijarde kuna.

Analitičari Reiffeisen banke kažu da je rast duga uglavnom rezultat izdanja obveznica na domaćem tržištu kapitala u veljači.

Na kraju travnja na unutarnji javni dug odnosilo se 64,3 posto ukupnoga javnog duga, čime je potvrđena lagana tendencija njegova rasta u odnosu na vanjski, koja je prisutna zadnjih nekoliko godina.

Više od 98 posto duga odnosi se na središnju državu. U RBA-u ocjenjuju da to ne iznenađujuće s obzirom na širinu njenog obuhvata. Naime, središnja država obuhvaća korisnike državnog proračuna, izvanproračunske korisnike (Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske ceste, DAB, CERP), HŽ Infrastrukturu , HŽ Putnički prijevoz, HRT, HAC, ARZ, HBOR, Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, HROTE, Agenciju Alan, Lučku upravu Zadar i HTZ. Tako promjene na toj stavci uglavnom determiniraju i promjene ukupnog javnog duga.

Uz mjesečni pad od 0,3 posto, dug središnje države na kraju travnja iznosio je 282,2 milijarde kuna što je 2,5 milijardi više nego na kraju 2018. godine.

U RBA-u kažu kako bi objava statistike za svibanj i lipanj mogla potvrditi privremeni rast obveza središnje države prema domaćim i inozemnim vjerovnicima. Naime, kako podsjećaju, država je u lipnju na europskom tržištu izdala 1,5 milijardi eura desetogodišnjih euroobveznica čija sredstva će biti iskorištena za namiru dospijeća međunarodne obveznice denominirane u dolarima u studenom (1,5 milijardi dolara). Uz to u istom mjesecu dospijeva i 1 milijarda eura po obveznici izdanoj 2004. godine na domaćem tržištu uz valutnu klauzulu.

U međuvremenu, dodaju RBA-ovi stručnjaci, prema podacima i projekcijama središnje banke tijekom drugog i trećeg tromjesečja osim 4,3 milijarde kuna obveza po kratkoročnim vrijednosnicama (koje se obično zanavljaju), na dospijeću je i 8,3 milijarde kuna dospijeća kredita. Smatraju da će namira tih obveza umanjiti privremeni rast stanja duga, a u uvjetima laganog jačanja kune, bitno smanjenih kamata za nova zaduženja i rast gospodarstva izglednim drže daljnje smanjenje omjera javnog duga i BDP-a.