Vanjskotrgovinski deficit tako je u siječnju iznosio 5,7 milijardi kuna, odnosno bio je za 154,3 milijuna kuna veći nego u siječnju 2019. godine.

Pokrivenost uvoza izvozom istovremeno je pala s 59,9 na 59,4 posto.

U zemlje članice EU-a u siječnju je izvezeno roba vrijednih nešto više od šest milijardi kuna, odnosno 3,6 posto više nego u siječnju lani. Istodobno je pao izvoz u zemlje nečlanice EU-a, za 7,2 posto, na 2,3 milijarde kuna.

Vrijednost uvezene robe u siječnju je iz članica EU-a porasla za 1,3 posto, na 11,5 milijardi kuna. Porasla je i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a i to za 1,5 posto, na 2,6 milijardi kuna.

Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u siječnju ove godine iznosio je 1,1 milijardu eura, što je 0,2 posto manje nego u siječnju 2019., dok je uvoz porastao za 0,8 posto, na 1,9 milijardi eura.

Tako je vanjskotrgovinski deficit iznosio 765,7 milijuna eura, dok je u siječnju prošle godine iznosio 748,8 milijuna eura.

U zemlje članice EU-a u siječnju je izvezeno robe u vrijednosti višoj od 806,9 milijuna eura, odnosno 3,1 posto više nego u siječnju 2019. godine. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 7,8 posto, na 311,7 milijuna eura.

Vrijednost uvezene robe iz članica EU-a u siječnju je prema istom mjesecu lani porasla za 0,8 posto, na 1,5 milijardi eura, dok je vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a porasla za 0,9 posto, na 344,5 milijuna eura.

Izvoz u 2019. porastao 5,8 posto, a uvoz 4,6 posto

DZS je objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za 2019. godinu koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, porastao 5,8 posto, na 114,2 milijarde kuna, dok je uvoz porastao za 4,6 posto, na 184,3 milijarde kuna.

Time je DZS korigirao svoje prve podatke, prema kojima je vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2019. godini iznosila 114,1 milijardu kuna, što je 5,7 posto više nego u 2018., dok je uvoz dosegnuo 184 milijarde kuna ili 4,4 posto više.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 70,1 milijardu kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 62 posto.

Izražen u eurima, izvoz je u 2019. godini porastao 5,9 posto, na 15,4 milijarde eura, dok je uvoz porastao 4,7 posto, na 24,9 milijardi eura.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 9,4 milijarde eura.

Podaci prema djelatnostima pokazuju da je prerađivačka industrija, koja u ukupnom robnom izvozu ima najznačajniji udio od 90,4 posto, u 2019. godini zabilježila rast robnog izvoza za 6,6 posto, na 13,9 milijardi eura.

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj ostaju Italija i Njemačka. U Italiju je u 2019. izvezeno robe za 2,1 milijardu eura ili jedan posto više nego u 2018., dok je izvoz u Njemačku porastao za četiri posto, na nešto više od dvije milijarde eura. Iz Italije je, pak, uvezeno robe za 3,4 milijarde eura ili 10,1 posto više, a iz Njemačke za 3,8 milijardi eura ili šest posto više.

U zemlje CEFTA-e ostvaren je rast izvoza za 11,7 posto, na 2,7 milijardi eura, pri čemu je izvoz u Bosnu i Hercegovinu porastao za 11,7 posto, na 1,5 milijardi eura, a u Srbiju za 9,5 posto, na 696,6 milijuna eura.