Izdvajanje zavoda za zdravstveno osiguranje iz državne riznice MMF ne podržava zbog konsolidacije proračuna, a šef HZZO-a Siniša Varga navodno nije uspio dokazati uštede koje bi nastale tim potezom.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje neće se izdvojiti iz Državne riznice do srpnja ove godine. Vlada odgađa njegovo izdvajanje za 1. siječnja iduće godine, najvažniji je zaključak sastanka ministara uključenih u reformske planove Vlade održan prošlog tjedna, piše Jutarnji list, pozivajući se na izvor koji je u sastanku sudjelovao.

Ravnatelj HZZO-a Siniša Varga ministrima je predstavio financijske učinke izdvajanja kroz Power Point prezentaciju, nakon čega su se ministri složili da je plan potrebno doraditi jer izdvajanje zapravo ne dovodi do nikakvog fiskalnog učinka, odnosno ta operacija ne bi dovela do nikakve uštede.

Na sastanku na kojem je Varga prezentirao dosadašnje dosege u planiranju reforme sudjelovali su potpredsjednica Vlade Milanka Opačić, šefica za reforme, ministar zdravlja Rajko Ostojić, budući ministar financija Boris Lalovac, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ministar obrazovanja Željko Jovanović te ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.

Zato su odlučili da se radna skupina zadužena za plan izdvajanja čiji su članovi predstavnici ministarstava financija, zdravlja i HZZO mora proširiti kako bi uključila predstavnike Ministarstva socijalne politike, rada i mirovinskog sustava te Ministarstva branitelja.

Ključna reforma na čekanju

"Da bi se izdvajanjem HZZO-a iz riznice postigla ušteda, prvo se iz njegova budžeta namijenjenog financiranju zdravstva moraju očistiti troškovi koji se odnose na socijalu, branitelje i sve što nije osnovni biznis HZZO-a", pojašnjava izvor Jutarnjeg. Takvim su zaključcima zapravo poručili da se uštede u sustavu HZZO-a traže na pozicijama koje se ne tiču direktno financiranja zdravstvene zaštite.

Varga je potom dobio zadatak da napravi ozbiljan poslovni plan za HZZO koji uključuje detaljnu analizu prednosti, nedostataka, prilika i prijetnji (SWOT) njegova izdvajanja iz riznice i koja bi realno prikazala pozitivne i negativne aspekte te procijenila njihove posljedice.

Naime, Međunarodni monetarni fond (MMF) na izdvajanje HZZO-a gleda skeptično zbog konsolidacije ukupnog proračuna. Njihov je stav, pojasnio nam je izvor iz Vlade, da HZZO ne treba izdvajati ako to izdvajanje neće dovesti do štednje novca, a prema planu koji je radna skupina do sada uspjela napraviti, realne uštede nema.

Kako bi hrvatski proračun bio održiv i prikazivao manji deficit od sadašnjih oko šest posto na kraju prošle godine, u njega se žele uključiti budžeti agencija, zavoda i fakulteta pa izdvajanje HZZO-a, prema aktualnim zaključcima ministara zaduženih za reformu, daje suprotan učinak.

Novi ministar financija Boris Lalovac, kojeg ovaj tjedan treba potvrditi Sabor, pozicionirao je izdvajanje HZZO-a iz Državne riznice, outsoursing dijela usluga u državnoj upravi i javnom sektoru te držanje plaća pod kontrolom kao ključne reformske mjere provedive do kraja mandata.

Bruxelles za, MMF protiv?

Prema neslužbenim informacijama Jutarnjeg, Lalovac je na sastanku o reformi u zdravstvu zastupao stav da s odlukom o izdvajanju HZZO-a treba pričekati do lipnja kada će Europska komisija Vladi poslati mišljenje o planu stabilizacije državnih financija kroz proceduru prekomjernog deficita. Naime, Europska komisija, za razliku od MMF-a, podržava izdvajanje HZZO-a iz riznice smatrajući ga dobrom idejom.

No, procedura prekomjernog deficita podrazumijeva smanjivanje deficita, a on bi se trebao smanjivati djelomično rezanjem troškova, a djelomično rastom prihoda kako je do sada komunicirano s Europskom komisijom. Nejasno je, naime, bi li Bruxelles dobrom idejom smatrao i izdvajanje koje ne bi rezultiralo konkretnom uštedom.

"Načelno podržavam izlaz HZZO-a iz riznice, ali u ovom trenutku, s obzirom na proceduru prekomjernog deficita, tu odluku ipak treba prolongirati", kaže ministar zdravlja Rajko Ostojić.

Kad se uspoređuje zdravstvena potrošnja Hrvatske s onom drugih država EU trošimo znatno više, a za socijalu manje, a razlog je upravo to što dio troškova HZZO-a nije zdravstvo, kaže ministar.

Liječnici nisu u čudu

U Hrvatskoj udruzi bolničkih liječnika (HUBOL) nisu iznenađeni odgodom, piše Jutarnji, i naglašavaju da je to još jedan reformski potez aktualne zdravstvene administracije od kojeg se odustaje. "Zdravstvo će spasiti outsorcing, pa onda neće. Smjenski rad će smanjiti liste čekanja pa se onda ukida jer pacijenti čekaju još dulje. Svjedočimo master planu bolnica koji nije ništa drugo do plan nerealnih želja. Zbog toga nas ne čudi da nema ni izlaska HZZO-a iz riznice mjesec dana prije cilja", kaže predsjednik HUBOL-a Trpimir Goluža.

Najdugovječniji ravnatelj u Hrvatskoj prof. dr. Vlado Jukić vodio je Psihijatrijsku bolnicu Vrapče i u vrijeme kad je HZZO bio izvan riznice i trenutno kad je pod kapom proračuna. Kaže kako bitnih razlika zapravo nema jer politika odlučuje kako će se prikupljati, ali i trošiti novac preko svojih strategija i zakona pa šestomjesečnu odgodu ne smatra nekim problemom.

"Istina, bolje je kad je HZZO izvan riznice jer onda ne postoji ni teoretska mogućnost nenamjenskog trošenja sredstava, ali problem nastaje kad se primjerice sredstva iz doprinosa smanjuju kao što je to trenutno. Zbog toga valja dobro odvagnuti sve pro i kontra razloge prije odluke o izlasku HZZO-a iz riznice", zaključuje Jukić.