Inina plinska platforma Ivana D potonula je zbog umora materijala, loše izvedbe zavarenih spojeva, a ni izvedba platforme nije bila u potpunosti u skladu s originalnim dizajnom, rečeno je u srijedu na briefingu za novinare rukovodstva Ine, gdje je istaknuto i da na jesen kreću u novu kampanju bušenja sjevernog Jadrana, vrijednu gotovo dvije milijarde kuna.

Ivana D je bila u pogonu od siječnja 2001. godine, a potonula je u prosincu 2020. u sjevernom Jadranu. Nalazi se na dubini od 41 metra.

Inin operativni direktor istraživanja i nafte Nikola Mišetić izjavio je da je prema nezavisnim istragama, koje su provele Bureau Veritas i Fakultet strojarstva i brodogradnje, do potonuća platforme Ivane D došlo zbog sinergijskog djelovanja više čimbenika.

Sam dizajn platforme, kazao je, bio je adekvatan za vrijeme koje je vladalo u tom trenutku na Jadranu, no uočene su neke nekonzistentnosti u materijalu od koje je platforma izrađena, kao i pogreške u varenju.

Naime, stručnjaci Fakulteta strojarstva i brodogradnje otkrili su, kao uzrok potonuća, neujednačena mehanička svojstva i umor materijala te lošu izvedbu zavarenih spojeva. Isto tako, izvedba platforme nije u potpunosti u skladu s originalnim dizajnom. Inače, platforma Ivana D trebala je raditi najmanje 40-ak godina

Kao uzroci potonuća otklonjeni su korozija i održavanje, naveo je Mišetić, dodavši da su ostale platforme na Jadranu sigurne zbog znatnih razlika u dizajnu i izvedbi u odnosu na Ivanu D. Ona je, naime, bila unikatna platforma, tj. monopod sa znatno užom bazom i s drugačijom tehnikom pričvršćivanja za dno.

Sukladno zakonskom okviru, INA je dostavila rezultate dvije neovisne analize Povjerenstvu za istragu velike nesreće na eksploatacijskom odobalnom objektu Ivana D, koje je osnovalo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Mišetić je istaknuo da je u vrijeme potonuća Ivana D imala sve važeće certifikate, kao i da su obavljeni svi inspekcijski pregledi bez uočenih nedostataka. Za sada na Ivani D nisu uočena nikakva propuštanja plina i nikakav negativni utjecaj na okoliš, istaknuo je.

Bušotina Ivane D bit će cementirana početkom sljedeće godine, dok je Institut Ruđer Bošković izradio studiju u kojoj predlaže da se sama platforma ostavi na dnu kao umjetni greben, da, uz ostalo, posluži kao model za daljnja znanstvena istraživanja bioraznolikosti.

Nedaleko Ivane D, razmatraju u Ini, trebala bi se graditi zamjenska platforma vrijedna 26 milijuna dolara.

MIšetić je rekao i da Ina ove godine, u rujnu, kreće u novu kampanju bušenja plina na sjevernom Jadranu, a planira seuložiti gotovo dvije milijarde kuna za izgradnju novih bušotina i platformi, čime će se dodatno pridonijeti energetskoj sigurnosti RH.

Ina planira bušenje devet bušotina i konstrukciju i instalaciju sedam platformi. Prve količine plina iz tih novih bušotina očekuje 2024. godine.

Budući da trenutno udio proizvodnje plina u Hrvatskoj, samo iz Jadrana, iznosi oko 30 posto od ukupne proizvodnje, instalacijom novih bušotina i platformi to bi se moglo povećati na 40 posto, kazao je Mišetić.