Infobip je u četvrtak u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića i brojnih gostiju označio službeni početak velikog europskog projekta IPCEI-CIS za stvaranje globalne komunikacijske platforme iduće generacije, u kojemu preko te IT kompanije Hrvatska sudjeluje s još 12 zemalja EU-a s ciljem povećanja tehnološke konkurentnosti Europe.

Projekt se dogovarao oko 2,5 godine, a nakon današnjeg predstavljanja u kampusu Infobipa u Zagrebu potpisan je i ugovor kojim se Infobipu za taj projekt dodjeljuje bespovratnih 35 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U tome su posredovali i podršku dali hrvatska Vlada, Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova, HAMAG i mnogi partneri iz akademske zajednice i gospodarstva.

Projekt je, po riječima njegovog voditelja u Infobipu Damira Prusca, ukupno vrijedan nešto više od 83,5 milijuna eura, a razliku od dobivenih sredstava pokrit će Infobip. Plan je da projekt završi 2028., kada će se, nadaju se u Infobipu, vidjeti i dobri rezultati, jer kako je kazao Prusac, "mi to znamo raditi i smislili smo načine i pakete, dakle inovacije kakve nisu ni puno veće kompanije od nas".

On i Emanuel Lacic iz Infobipa objasnili su da se time stvara platforma na temelju cloud infrastrukture tj. cloud-edge continuuma ("računalstvo na rubu"), u kojoj je važna transparentnost i osiguranje dostupnosti mnogih usluga u skladu s europskim standardima i tehnološkom budućnosti. To znači i bolje korisničko iskustvo i bolju interakciju poslodavaca i davatelja usluga s klijentima, povezivanje digitalnih i fizičkih kmunikacijskih platformi, milijuna uređaja i stvari, borba protiv spamova, interakcija umjetne inteligencije (AI) s ljudskom perspektivom, obrada i zaštita podataka i drugo.

Infobip će u tom projektu od europskog značaja surađivati s više od stotinu domaćih i europskih partnera, a iz Hrvatske su to primjerice zagrebački Filozoski fakultet, sveučilišta Algebra Zagreb i Juraj Dobrila iz Pule, a očekuje se da će ta nova komunikacijska platforma redefinirati i unaprijediti ekosustav tehnologije komunikacije unutar EU-a kroz integraciju AI-ja, optimizaciju energetske potrošnje i demokratizaciju digitalne transformacije za sve korisnike platforme.

Izvršni direktor i suosnivač Infobipa Silvio Kutić kazao je da su sretni što na tome rade jer to jača i njihovu, ali i hrvatsku i europsku tehnološku konkurentnost u odnosu na SAD i Kinu koje su tehnološki posebice u razvoju AI-ja daleko odmakle. To će otvoriti i nova radna mjesta, pa bi ih za tri godine Infobip mogao imati i puno više od sadašnjih oko 3.500 zaposlenika u 78 ureda u 62 zemlje, od kojih je najviše, 1.500 u Hrvatskoj, od čega 800 inženjera.

Važnim smatra i što se to njihovo globalno poslovanje vodi iz Hrvatske, posebice u Vodnjanu odakle su i krenuli, kao i to što ih najveće svjetke analitičke kuće u njihovom području označavaju liderima i stalno su među top tri u svijetu.

Čestitke Infobipu na tom projektu uputili su i povjerenica EK za Mediteran Dubravka Šuica, uživo na događaju voditeljica predstavništva EK u Hrvatskoj Zrinka Ujević te ministar Šime Erlić koji je naglasio važnost takvogg projekta za hrvatsku ICT zajednicu i konkurentnost.

"Infobip je ovime ušao u europsku ligu prvaka, najboljih tvrtki, i ponosni smo što takva tvrtka radi u Hrvatskoj. Ova Vlada čini sve što može za tehnološki napredak zemlje, što dokazuje i ugovor od 70 milijuna eura za prvi centar gaminga u Europi u Novskoj i drugi projekti u koje ulažemo nacionalna i EU sredstva" kazao je Erlić.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan izrazio je uvjerenje da će se nastavkom ulaganja i razvojem inovativnih projekata sredstva za istraživanje i razvoj u domaćem BDP-u sa sadašnjih 1,4 posto povećati na 3 posto.

Plenković: Snažan doprinos europskom putu da tehnologija bude čovjeku na korist

Čestitajući Infobipu što je Hrvatsku uvela u tako veliki europski važan tehnološki projekt, na njihovim rezultatima poslovanja i suradnji s Vladom, premijer Plenković je na predstavljanju naglasio da mu je drago što Vlada može dati podršku i izvrsnima, jer češće se bavi tvrtkama s teškoćama.

"Malo je takvih tvrtki u Hrvatskoj koje su i globalni predvodnici u digitalnoj transformaciji, a sve se lijepo nastavlja i na nedavne skupove u Davosu i Parizu o AI-ju, gdje smo čuli o brzom tehnološkom razvoju, pogotovo AI-ja, za što stručnjaci dugoročno planiranje limitiraju na četiri godine, ne usuđujući se dalje od toga. To pokazuje i koliki je ogroman utjecaj te tehnologije na sve sfere života i rada i čini se da mogi nisu ni spremni za sve promjene koje dolaze", poručio je Plenković.

Naznačio je i da sada u tehnološkom razvoju u svijetu postoje dva puta - američki koji traži više deregulacije i europski put, koji je oprezniji, s ciljem da čovjek upravlja tehnologijom, a ne obrnuto. "Takvim projektima s Infobipom dajemo snažan doprinos tom europskom putu, da tehnologija bude čovjeku na korist", kazao je premijer.

Iznio je i podatke da u hrvatskom ICT sektoru radi oko 70 tisuća ljudi, od kojih se oko 15 tisuća bavi AI-jem, najaviši da je "želja ove Vlade da se do kraja mandata broj zaposlenih u ICT-ju udvostruči".