Inflacija mjerena potrošačkim cijenama tako je u rujnu na godišnjoj razini rasla sporije u odnosu na kolovoz i srpanj, kada je iznosila po 2,1 posto, te u odnosu na 2,4 posto u lipnju, što je bio najveći rast cijena još od travnja 2013. godine.

Po podacima DZS-a, u rujnu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine najviše su, za 6,4 posto, porasle cijene prijevoza, a s rastom od 2,6 posto slijede cijene u restoranima i hotelima, te s 2,5 posto one alkoholnih pića i duhana. Za 1,7 posto porasle su cijene zdravlja, 1,5 posto cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, a za po 1,4 posto cijene u kategorijama rekreacije i kulture te pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva.

Cijene hrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi potrošačkih cijena imaju i najveći udio od gotovo 28 posto, u rujnu su bile 0,3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. U strukturi cijena hrane i bezalkoholnih pića najveći se rast na godišnjoj razini bilježi kod cijena ribe i plodova mora te povrća, od po 2,4 posto.

U rujnu ove u odnosu na isti lanjski mjesec rast cijena je zabilježen i u kategoriji raznih dobara i usluga, 1,1 posto, te u komunikacijama, za 0,2 posto.

Istodobno, niže su bile cijene odjeće i obuće, 4,2 posto, te obrazovanja, 0,2 posto.

Cijene i dobara i usluga u rujnu su prema istom mjesecu lani porasle za istovjetnih 1,4 posto.

Na mjesečnoj razini rast cijena 0,8 posto

Na mjesečnoj razini, to jest u odnosu na kolovoz, službena statistika u rujnu bilježi rast razinu potrošačkih cijena za 0,8 posto.

Promatrano po glavnim skupinama, najviše su pritom skočile cijene odjeće i obuće, za 14,8 posto, s obzirom na nove kolekcije. Cijene prijevoza više su 0,7 posto, a one stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva 0,5 posto.

Cijene zdravlja, te one u skupini pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva, zabilježile su na mjesečnoj razini blagi rast od 0,1 posto.

S druge strane, u rujnu ove godine u odnosu na mjesec ranije najviše su pale cijene u restoranima i hotelima, 0,8 posto, slijede cijene hrane i pića s padom od 0,4 posto, dok su u skupinama alkoholnih pića i duhana, zatim rekreacije i kulture te onoj raznih dobara i usluga, cijene u prosjeku niže za istovjetnih 0,1 posto.

Istodobno, cijene komunikacija i obrazovanja su se zadržale na razini iz kolovoza iste godine.

RBA očekuje godišnju stopu inflacije od otprilike 1,5 posto

"U skladu s našim očekivanjima, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena u rujnu su usporile s godišnjom stopom rasta. Uz mjesečni rast od 0,8 posto, potrošačke cijene su u odnosu na rujan 2017. zabilježile rast od 1,4 posto, ohrabrujući očekivanja da bi posljednje tromjesečje ipak trebalo donijeti blago usporavanje inflatornih pritisaka na godišnjoj razini", ističu analitičari Raiifeisenbank Austria (RBA).

Kako dalje navode, u prvih devet ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje prošle godine prosječna stopa inflacije je usporila je na 1,5 posto, s 1,6 posto koliko je iznosila u prvih osam mjeseci.

"Isključimo li iz ukupnog indeksa potrošačkih cijena cijene energije i hrane godišnja, stopa inflacije u prvih devet ovogodišnjih mjeseci usporila je na 0,9 posto, s 1 posto koliko je iznosila u prvih osam mjeseci. Do kraja ove godine, očekujemo da će pozitivan doprinos rastu potrošačkih cijena dolaziti od viših cijena energije i hrane. Naime, uz više cijene električne energije, pojačani inflatorni pritisci dolazit će i od viših cijena sirove nafte, koje se uobičajeno prvo prelijevaju na potrošačku košaricu kroz komponentu transporta, a u ovoj godini bilježe zamjetne stope rasta. Ipak dijelom zbog učinka baznog razdoblja, odnosno nešto izraženijih inflatornih pritisaka u posljednjem tromjesečju 2017., dinamika rasta prosječnih potrošačkih cijena mogla bi usporiti zadržavajući prosjek godišnje stope inflacije potrošačkih cijena na oko 1,5 posto", zaključuju u RBA.