Procjena HGK o blagdanskoj potrošnji odnosi se na razdoblje od 1. prosinca 2019. do 1. siječnja 2020. godine, a kako pojašnjava direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić, u blagdansku potrošnju ulaze svi troškovi koje građani obavljaju u mjesecu prosincu. Pritom je trgovina glavni pokretač cijele blagdanske potrošnje, a Ravlić iznosi procjenu da će na nju u tom razdoblju otpasti oko 14 milijardi kuna.

Procjena o potrošnji od 15,3 milijarde kuna temelji se na poreznoj reformi i rastu plaća, još jednoj dobroj turističkoj sezoni, porastu optimizma potrošača, kao i rekordnoj zaposlenost, ističe Ravlić.

Dodatni doprinos potrošnji, naime, dat će i lanjsko povećanje neoporezivoga dijela za božićnice i regres, budući da je sve više poslodavaca svojim radnicima odlučilo isplatiti dodatnu plaću, veće božićnice i bonuse, kaže Ravlić, uz napomenu da je do sada pola milijuna građana dobilo trinaestu plaću.

Napominje da je razdoblje od prvog dana prosinca do prvog dana nove godine već zadnjih deset godina najudarnije po potrošnji u godini. Usporedbe radi, u "klasičnim" mjesecima troši se od osam do maksimalno deset milijardi kuna, dok je za vrijeme rekordnih turističkih sezona, tijekom srpnja i kolovoza, maksimalna potrošnja dosezala 14 milijardi kuna.

U prosincu najudarnije razdoblje potrošnje je tjedan uoči Božića, od 19. do 24. prosinca, a tradicionalno se najviše kupuju igračke, kozmetika, odjeća i obuća, tehnika, knjige, božićne dekoracije te delikatesni prehrambeni proizvodi, kaže Ravlić.

Navodi da je trgovina stabilna već pet godina zaredom, a promet od kolovoza 2014. bilježi rast, uz samo četiri mjeseca pada i jednog stagnacije. Tako je u prvih devet mjeseci 2019. u odnosu na isto razdoblje lani trgovina rasla 3,7 posto.

Ravlić apostrofira i promjene u navikama potrošača, pa tako za razliku od prije, kada je najviše građana brinulo o troškovima života, u ovom trenutku najviše njih, 29 posto, kao prioritet stavlja brigu o zdravlju, a 21 posto troškove života, dok je za 20 posto njih vrlo važna i ravnoteža privatnog i poslovnog života.

"To nam zapravo govori da se gospodarstvo stabliziralo i da se optimizam potrošača povećao, i da unatoč problemima, naše građani bolje žive odnosno da je standard bolji", kaže Ravlić.

Iznosi i podatak da u Europi od ukupnog broja ljudi koji se služe internetom njih 50 posto putem njega i povremeno kupuje, dok u Hrvatskoj ta brojka doseže 27 posto.