Hrvatska je na ljestvici konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne zauzela 58. mjesto od ukupno 61. vodeće svjetske ekonomije, što je poboljšanje za jedno mjesto na ljestvici, objavilo je u srijedu Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK)

IMD, čiji je partner-institut NVK, od 1989. godine objavljuje "Godišnjaka svjetske konkurentnosti", koji mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svim svojim resursima i kompetencijama kako bi olakšale dugoročno stvaranje vrijednosti. Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 342 kriterija od kojih se dvije trećine odnose na statističke indikatore, a jedna trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.

Mudrinić: pomaci nedostatni

Predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić ocjenjuje kako analiza pokazuje da kasnimo u pokretanju strukturnih reformi važnih za gospodarski napredak zemlje i izlazak iz krize.

"Na globalnoj razini procesi se ubrzano mijenjaju i naši pomaci su nedostatni da bi podigli Hrvatsku na ljestvici konkurentnosti, jer su druge zemlje također nastavile napredovanje. Stoga, kao i do sada svi koji su u obvezi i mogućnosti moraju pokrenuti procese koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta", izjava je Mudrinića koja se prenosi u priopćenju.

SAD i dalje na prvoj poziciji

I u "Godišnjaku svjetske konkuretnosti 2015." prvu je poziciju zadržao SAD, zahvaljujući efikasnosti poslovnog i financijskog sektora, svojoj inovativnosti i dobroj infrastrukturi. Slijede Hong Kong (2.) i Singapur (3.) koji su tako preskočili Švicarsku.

Švicarska, koja je na 4. mjestu, najkonkurentnija je zemlja u Europi, a tu su i Luksemburg (6.), Norveška (7.), Danska (8.), Švedska (9.) i Njemačka (10.).

Zemlje istočne Europe imaju različite rezultate, pri čemu su Poljska (33.), Češka (29.) i Slovenija (55.) poboljšale svoju poziciju, dok su Estonija (31.), Latvija (43.), Rusija (45.) i Ukrajina (60.) pale na ljestvici.

U ovogodišnje izvješće prvi je put uključena Mongolija, kao brzo rastuća ekonomija, koja se nalazi na 57. poziciji.

Metodologija IMD-a temelji se na analizi četiri faktora konkurentnost: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, uz pet indeksa za svako područje.

Iz NVK ističu kako ovogodišnje rangiranje ističe važnost efikasnosti poslovnog sektora, jer je uočeno da je od deset prvorangiranih zemalja njih devet visoko pozicionirano po efikasnosti poslovnog sektora.

Hrvatska napreduje, ali napreduju i drugi

Hrvatska ove godine, napominju iz NVK, bilježi drugo poboljšanje pozicije u posljednjih sedam godina.

Naime, u 2008. se iza Hrvatske nalazilo 6 zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela), a 2014. iza je bila samo Venezuela.

Ove godine iza Hrvatske su na ljestvici Venezuela, Argentina i Ukrajina te se naša pozicija realno poboljšala za dva mjesta, ali je mjesto ispred zauzela novouvrštena Mongolija pa je nominalno naš pomak na ljestvici za jedno mjesto.

Iz NVK napominju i kako je, uz ukupnu poziciju, bitno promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti, pri čemu najkonkurentnija zemlja svijeta ima ocjenu 100.

"Razvidno je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad, a u 2015. godini poboljšanje ocjene je zamjetno. Međutim, dodaju, vrlo je sličan pomak i ostalih zemalja s kojima se uspoređujemo, razina je i nadalje znatno ispod 50, a 4 od 5 usporednih zemalja ima ocjene na razini 57. Godišnjak svjetske konkurentnosti 2015., IMD-a tako potvrđuje činjenicu da Hrvatska ne čini dovoljno u provođenju reformi te je nepromijenjen i velik zaostatak za ostalim novim članicama Europske unije", ističu iz NVK.

Neka poboljšanja i niz slabosti

Osvrćući se na Hrvatsku i podatke o 20 indeksa konkurentnosti, iz NVK zamjećuju kako su najveće povećanje zabilježili indikatori vanjskotrgovinske konkurentnosti (+11), u najvećoj mjeri zbog izvoza usluga, posebice turističkih, a znatno je poboljašan i indikator stranih ulaganja (+8), dok je najveći pad zabilježen u području cijena (-21) i odnosi se na rast potrošačkih cijena, posebice prehrambenih proizvoda, te indeksa produktivnosti i efikasnosti (-7), zbog pogoršanja pokazatelja produktivnosti rada.

Na razini indikatora samo je manji broj izrazito pozitivnih, koji poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost, a to su: veliki prihodi od turizma i izvoza usluga i relativno niski troškovi stanovanja; niske carinske barijere i nizak porez na dobit, stabilnost tečaja i niske otpremnine; relativno niske plaće, pogotovo manadžmenta, relativno velik broj radnih sati i visok udjel žena u zaposlenosti, vrlo dobri pokazatelji ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu, razmjerno niske cijene pristupa internetu, povoljan odnos broja učitelja i učenika te dostupnost zdravstvenih usluga.

No, kao i prošlih godina izuzetno je velik broj slabosti, a iz NVK navode: slaba otpornost na krizu, niski ekonomski rast, niska zaposlenost; birokracija, neprilagodljive politike vlade, loš pravni i regulativni okvir; cijena kapitala, porezi i doprinosi; slabo poduzetništvo, prilagodljivost poduzeća, poslovno upravljanje, i društvena odgovornost; zastarjelost proizvodne tehnologije, niska inovativnost, nedovoljan transfer znanja, neadekvatno visokoškolsko i menadžersko obrazovanje.

"Po mišljenju gospodarstvenika kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura i troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: sposobnost vlade, porezni sustav, stabilnost i predvidljivost politika, te učinkovitost pravnog i poslovnog okruženja", ističu iz NVK.