Iz Hrvatske gospodarske komore u petak su poručili kako treba učiniti sve da gospodarstvenici ne budu žrtve izbjegličke krize i kako se hitno mora naći rješenje jer su štete enormne, a posljedice će snositi svi.

"Trebamo učiniti sve da gospodarstvenici ne budu kolateralne žrtve izbjegličke krize. Rješenje se hitno mora pronaći jer Hrvatska na tržištu Srbije godišnje ima oko pola milijarde eura prometa i jer je to zajednički interes svih", poručio je potpredsjednik HGK Josip Zaher na sastanku s predsjednicima komorskih udruženja.

Zaher je kazao kako su Hrvatska i Srbija prvi susjedi koji se ne moraju uvijek u svemu slagati, ali moraju "imati konstruktivnu komunikaciju jer uvijek će postojati zajednički interesi".

Štete za industriju, prijevoznike, špeditere...

"Zbog obostrane blokade prometa na graničnom prijelazu Bajakovo i ostalim prijelazima prema Srbiji, trenutno nam je nerealizirano i izgubljeno oko 10 tisuća tona robe prema odredištima Srbije, Makedonije, Bugarske, Rumunjske, Grčke i Kosova, vrijedne oko 3 milijuna eura. Dodamo li tome potencijalnu opasnost da će, zbog stajanja željeznica i kamiona s našim proizvodima koji su već krenuli kupci imati poteškoća s vlastitim proizvodnjama, neizravno će i naš ugled, kao pouzdanog hrvatskog dobavljača, biti narušen", upozorava Nenad Marinović iz Petrokemije.

Situaciju im dodatno otežava to što se sve događa u doba godine kada je aktualna sjetva, a time i potrošnja gnojiva. "Nadamo se brzom i učinkovitom rješenju, budući će dolaskom svakog novoga tjedna šteta biti veća nastavi li se trenutno stanje", upozorava Marinović.

Kraju blokade nadaju se svi gospodarstvenici jer štete nisu zanemarive, ali nadati se samoj deblokadi nije dovoljno, već se treba aktivno uključiti u rješavanje problema, smatra predsjednik Udruženja cestovnog putničkog prometa Antun Presečki.

Predsjednica Udruženja međunarodnih otpremnika Bosiljka Horvat ističe kako su problemi i štete koje trpe špediteri na graničnim prijelazima svakog dana sve veće. "Poslovi koji su se do sada odvijali normalno i bez problema, mijenjaju zbog ove situacije rutu, a to nije dobro. Da bi se moglo drugom rutom treba na brzinu rješavati pitanja carinskih garancija i koncesija", kazala je.

Direktor Straža plastike Josip Grilec ocjenjuje da je zatvaranje granica bilo preuranjeno, ishitreno i nedovoljno analizirano.

"Promet roba ne bi smio trpjeti zbog izbjeglica, a pogotovo ne na duže razdoblje. Svi trpimo štete zbog blokada gospodarskih ruta, ali najveće će nastati kad se one premjeste na koridore kroz druge države", kazao je te uputio apel hrvatskoj i srpskoj vladi da otvore granice.

Predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe Milan Božić smatra da se mora inzistirati na uspostavi koridora sa svim državama EU, ali i drugim zemljama kako bi roba nesmetano stigla do kupaca i potrošača.

Predsjednik Udruženja cestovnog teretnog prometa Darko Vukadinović od resornog ministarstva očekuje konkretnu reakciju kao i zajedničku akciju s hrvatskim prijevoznicima, a čelnik Zajednice obiteljskog smještaja Nedo Pinezić smatra da Hrvatska stoji pred velikim izazovom suočavanja s izbjegličkom krizom koja bi mogla obilježiti iduću turističku godinu.

Turizam je poput poljoprivrede osjetljiv na vanjske utjecaje, a izbjeglička kriza nije mali incident, tim više što se ne zna što slijedi i koliko će trajati, kaže on.

"Nastavi li se nekontrolirani priljev izbjeglica, hrvatski turizam će to osjetiti. Nastavi li se blokada prometa i granica, isto tako. Svaka mjera koja slabi ionako slabo domaće gospodarstvo ima dalekosežni utjecaj", upozorava Pinezić i dodaje kako gospodarstvo treba poručiti političarima da ne koriste ovakve situacije za političke kampanje.