Hanfa je u četvrtak izvijestila da je iskazala usklađenost sa Smjernicama o uvjetima i kriterijima za kvalifikaciju kriptoimovine kao financijskih instrumenata, koje je objavilo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA).

Te smjernice definiraju metodologiju i kriterije za procjenu je li određena kriptoimovina financijski instrument u smislu europske direktive MiFID II. Time se osigurava jedinstvena primjena regulatornog okvira na području Europske unije te jasno razgraničenje između primjene direktive MiFID II i uredbe EU-a o tržištima kriptoimovine (MiCA), navode iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Pritom ističu da je kvalifikacija kriptoimovine kao financijskih instrumenata ključna za određivanje regulatornog režima koji se primjenjuje na određenu kriptoimovinu, osiguranje pravne sigurnosti i ujednačenog nadzora nad inovativnim digitalnim tržištima te razgraničenje između područja primjene uredbe MiCA i direktive MiFID II.

Ključne tehničke odrednice

Govoreći o ključnim tehničkim odrednicama smjernica, iz Hanfe pojašnjavaju da kriptoimovina koja ispunjava kriterije iz direktive MiFID II, primjerice ako svojim imateljima dodjeljuje prava - vlasnička, glasačka ili slična, ako je prenosiva i njome se trguje na tržištima kapitala, treba se klasificirati kao prenosivi vrijednosni papir.

"ESMA pojašnjava da se prenosivost ne odnosi samo na tehničku mogućnost prijenosa, već i na pravnu i tržišnu okolnost da takav prijenos bude učinkovit u praksi. Ključnu ulogu u toj ocjeni imaju prava povezana s instrumentom, njegova ekonomska svrha, ali i razina standardizacije i tržišne upotrebe", napominju iz Hanfe.

Također, smjernice obuhvaćaju i uvjete pod kojima se kriptoimovina može smatrati instrumentima tržišta novca, udjelima u subjektima za zajednička ulaganja, izvedenicama te emisijskim jedinicama. Nadalje, posebna pažnja posvećena je tzv. hibridnim oblicima kriptoimovine, koji mogu sadržavati obilježja više različitih vrsta financijskih instrumenata. U tim slučajevima potrebno je provesti višeslojnu analizu kako bi se utvrdio dominantni pravni karakter i pripadajući regulatorni režim, kažu iz hrvatske regulatorne agencije.

Navode i da je za pravilnu klasifikaciju kriptoimovine potrebno ocijeniti njezina pravna, ekonomska i funkcionalna obilježja. U tom kontekstu osobitu važnost imaju sadržaj tehničke dokumentacije (tzv. white papera), tehnička svojstva distribuiranog sustava zapisa (DLT), kao i prava i obveze koji proizlaze iz same strukture instrumenta.

Usklađenost osigurava pravnu jasnoću za izdavatelje i pružatelje usluga

Iz Hanfe napominju i da prilikom procjene kvalifikacije određene kriptoimovine nacionalna nadležna tijela i sudionici na financijskim tržištima trebaju uzeti u obzir predstavlja li ona digitalni prikaz vrijednosti ili prava koji se mogu prenositi i pohranjivati pomoću tehnologije distribuiranog zapisa te odnosi li se ta vrijednost ili pravo na izdavatelja i/ili treću osobu koju je on imenovao. Posebno je važno uzeti u obzir prirodu elektroničkog prijenosa i pohrane s obzirom na korištenje DLT tehnologije ili sličnih sustava, napominju.

Pritom se ističe da, iako korisnički token može biti povezan s određenim pravima upravljanja, on ne bi trebao replicirati prava koja su karakteristična za financijske instrumente, osobito za prenosive vrijednosne papire u smislu direktive MiFID II. Također, očekivanje buduće dobiti povezano s tokenom ne bi trebalo samo po sebi biti dostatno za njegovu klasifikaciju kao financijskog instrumenta.

Kriptoimovina koja nije prenosiva na druge imatelje i koju prihvaća isključivo izdavatelj ili ponuditelj, kao i ona koja je jedinstvena i ne može se zamijeniti drugom kriptoimovinom, u pravilu nije obuhvaćena područjem primjene uredbe MiCA. Međutim, procjenu je li riječ o kriptoimovini koja potpada pod neki od instrumenata iz uredbe MiCA i je li ona po svojim obilježjima slična financijskim instrumentima trebaju provesti nadležna tijela i sudionici na tržištu kao dio vlastite analize, navodi se.

Zaključno iz Hanfe navode da usklađenost s navedenim smjernicama osigurava pravnu jasnoću za izdavatelje i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom, učinkovitije licenciranje i nadzor, proporcionalnu zaštitu ulagatelja te ujednačenu primjenu prava EU-a među državama članicama. Smjernice također potvrđuju tehnološku neutralnost regulatornog okvira, što znači da se isti principi primjenjuju neovisno o tehnologiji korištenoj za izdavanje, prijenos ili trgovanje instrumentima.

Budući da je prema uredbi MiCA kriptoimovina koja ispunjava uvjete za financijski instrument isključena iz područja njezine primjene, pravilna kvalifikacija kriptoimovine prema direktivi MiFID II predstavlja prvi i nužni korak u utvrđivanju mjerodavnog regulatornog režima, ističu.