Vlada je ishodila podršku za reforme koje idu u prilog poslovnom sektoru, tvrdeći da će potaknuti gospodarski rast i zapošljavanje ali Philippe je u intervju za Le Journal du Dimanche, objavljenom u nedjelju, kazao da će gospodarski rast iduće godine biti slabiji nego što se očekivalo.

Proračun za 2019. godinu temeljit će se po njegovim riječima na prognozi rasta od 1,7 posto, a ne od 1,9 posto, koliko je prognozirano u travnju.

Slabiji rast vjerojatno će utjecati na proračunski manjak, priznao je francuski premijer.

Pritom su državne financije već pod pritiskom zbog vladinih planova da privremena porezna rasterećenja kompanijama u stavci doprinosa na plaće pretvore u trajna.

"To nas ipak ne sprečava da ustrajemo u obećanom smanjenju poreza i istodobnom smanjenju javne potrošnje", poručio je francuski premijer.

Zbog sporijeg rasta veće su šanse da će vlada u prijedlogu proračuna za 2019. godinu izmijeniti zacrtanu razinu proračunskog manjka s 2,3 posto.

Poslovni dnevnik Les Echos piše da bi vlada u ovoj godini mogla ciljati na manjak blizu razine od 2,6 posto, kao i u 2017., te od čak tri posto u 2019.

„Ta je brojka, naravno, viša nego što se očekivalo ali valjalo je donijeti određene odluke", izjavio je neimenovani izvor u vladi za poslovni dnevnik Les Echos.

Europska komisija i Međunarodni monetarni fond (MMF) traže od francuske vlade da obuzda javnu potrošnju, budući da Francuska spada među zemlje svijeta s najvećim udjelom potrošnje u BDP-u.

Premijer napominje da im je fokus na smanjenju potrošnje na ′neefikasne mjere′ poput subvencija za stanovanje i određene kategorije radnih mjesta.

Istaknuo je tako da će naknade za stanovanje, obiteljske socijalne naknade i isplate mirovina u 2019. i 2020. porasti samo 0,3 posto.

Vlada će istodobno razmotriti smanjenje naknada za nezaposlene, rekao je Philippe.

Kritičarima je poručio da je cilj vladinih mjera nagrađivati radnike i suzbijati nesrazmjerno povećanje socijalnih naknada.

Najavio je tako smanjenje poreze na prekovremeni rad, povrh ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje i za nezaposlenost.

Ujedno će se nastaviti smanjivati broj zaposlenih u državnom sektoru, za 4.500 u idućoj godini, te za dodatnih više od 10.000 u 2020.