Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u subotu da Fitchova potvrda investicijskog rejtinga Hrvatske naglašava njezinu sposobnost nošenja s krizom na odgovarajući način, te sugerira da će Hrvatska postići gospodarski oporavak bez značajnijih neravnoteža.

Fitch navodi sposobnost vlade i države da se nose s krizom na odgovarajući način, te da smatra da će Hrvatska iznaći način gospodarskog oporavka i proći kroz krizu bez značajnijih neravnoteža", komentirao je Marić na konferenciji za novinare objavu agencije Fitch, koja je potvrdila investicijski kreditni rejting Hrvatske ′BBB-′, uz stabilne izglede.

Međutim, prema prognozi Fitcha pad gospodarske aktivnosti u ovoj godini će iznositi oko devet posto, a prema vladinim projekcijama oko osam posto, dodao je Marić.

Fitch, napominje Marić, potpuni oporavak gospodarske aktivnosti očekuje krajem 2022. godine, dok vlada već iduću godinu vidi kao onu sa snažnijim rastom.

Kada je riječ o fiskusu, Marić ističe da je Fitchovo izvješće na tragu vladinih projekcija: procijenjeni deficit u idućoj godini iznosi nešto više od tri posto prema kreditnoj agenciji, a vladino očekivanje je 2,9 posto.

Marić je istaknuo i podudarnosti u projekcijama smanjivanja javnog duga u BDP-u.

Ocijenio je da se iz izvješća vidi koliko je važno kvalitetno balansirati između očuvanja radnih mjesta i nastavka fiskalne konsolidacije i stabilnosti javnih financija.

Ministar financija posebno je govorio o pozitivnoj Fitchovoj ocjeni hrvatskog ulaska u Europski tečajni mehanizam II i približavanja eurozoni, ponovivši ocjenu kreditne agencija po kojoj bi uvođenje eura povećalo hrvatski rejting za najmanje dva stupnja.

Slaže se s agencijom da Hrvatska treba učiniti sve za bolju i kvalitetniju iskoristivost europskih fondova, s naglaskom na sredstva iz instrumenta EU-a nove generacije.

Na pitanje kako bi građanima jednostavno objasnio što znači podizanje kreditnog rejtinga, rekao je da ono smanjuje trošak duga te da je investicijski rejting uvjet mnogim kvalitetnim investitorima da uopće mogu ulagati u obveznice neke zemlje.

Kao primjer navodi hrvatsku obveznicu izdanu na međunarodnom tržištu početkom pandemije od dvije milijarde eura, pri čemu su u knjizi upisa bili najbolji svjetski investitori.

Podsjetio je da je Hrvatska 2015. samo iz državnog proračuna platila 12 milijardi kuna kamata na svoj javni dug, a prošle godine nešto ispod devet milijardi.

U četiri godine trošak kamata je tako smanjen za nešto više od četvrtine, a tome je upravo doprinijelo poboljšanje kreditnog rejtinga, koji predstavlja signal tržištima da je premija rizika niža, pa je i kamata niža, izjavio je Marić.

Agencija Fitch potvrdila je u petak investicijski kreditni rejting Hrvatske ′BBB-′, uz stabilne izglede, istaknuvši očekivani postupni oporavak od koronakrize uz financijsku podršku EU-a, ali i problem ograničenih kapaciteta za korištenje europskog novca.

Agencija očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine pasti devet posto, budući da je drugi val pandemije koronavirusa teško pogodio izvoz usluga i potrošnju kućanstava, unatoč opsežnom paketu mjera potpore ukupne vrijednosti nešto veće od 10 posto BDP-a.

U lipnju Fitch je procijenio da će gospodarstvo ove godine pasti 8,4 posto.

Procjenu rasta u 2021. Fitch je snizio sa 4,5 na 3,8 posto, očekujući slabiji povoljni utjecaj oporavka u glavnim partnerima i kontinuirano prigušenu potražnju u uslužnom sektoru. Očekuju ipak veća javna ulaganja čiji će glavni pokretač biti projekti obnove Zagreba nakon potresa.

U 2022. rast bi trebao ubrzati na šest posto, budući da će posljedice pandemije jenjati, a potražnju će potaknuti postupna provedba projekata povezanih s europskim fondom za oporavak, iz kojeg bi Hrvatska trebala dobiti 5,9 milijardi eura bespovratne pomoći.