Gospodarstvo EU-a i eurozone zabilježit će u 2020. godini najveći pad u povijesti a neravnomjeran oporavak u 2021. ovisit će o suzbijanju pandemije koronavirusa, procijenila je Europska komisija, izdvajajući i utjecaj turizma.

Gospodarstvo Europske unije potonut će ove godine 7,5 posto, najviše otkada je uspostavljena Unija, procjenjuje Bruxelles u redovnim proljetnim prognozama.

U 2021. godini aktivnosti bi trebale porasti oko šest posto.

Eurozonu također ove godine očekuje do sada nezabilježeni pad aktivnosti, od 7,75 posto. U idućoj godini gospodarstvo bi u zoni primjene zajedničke europske valute trebalo porasti 6,25 posto.

Prošle jeseni EK je prognozirala da će gospodarstvo EU-a u 2020. godini porasti 1,4 posto a ono eurozone 1,2 posto. Iste stope rasta očekivali su i u 2021. godini.

U Bruxellesu upozoravaju da se njihove nove procjene temelje na nizu pretpostavki o toku pandemije i postupnom ukidanju mjera njezina suzbijanja od svibnja nadalje.

Simetrija ali i razlike

Pandemijski je šok u gospodarstvu EU-a simetričan jer pogađa sve zemlje-članice ali će se tempo pada i oporavaka uvelike razlikovati od zemlje do zemlje, ovisno o toku pandemije ali i o strukturi gospodarstva i sposobnosti vlada da reagiraju stabilizacijskim mjerama.

"I dubina recesije i snaga oporavka bit će neravnomjerni, uvjetovani tempom ukidanja mjera karantene, važnošću usluga poput turizma u pojedinim gospodarstvima i o njihovim financijskim resursima", upozorava povjerenik EK za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

Tako bi se negativne stope gospodarskog rasta trebale kretati od minus četiri posto u Poljskoj do minus devet posto u Grčkoj.

Budući da su gospodarstva EU-a međusobno povezana, dinamika oporavka u pojedinim zemljama utjecat će i na ostale.

Razlike među zemljama predstavljaju prijetnju za zajedničko tržište i za eurozonu ali se mogu ublažiti "odlučnim, zajedničkim mjerama", naglašava Gentiloni.

Puni oporavak tek nakon 2021.

Pandemija je iz temelja uzdrmala osobnu potrošnju, industrijsku proizvodnju, ulaganja, trgovinu, kapitalne tokove i lance opskrbe, konstatiraju u Bruxellesu.

Iako bi postupno ublažavanje mjera suzbijanja zaraze trebalo pripremiti teren za oporavak, on vjerojatno neće do kraja 2021. godine u potpunosti amortizirati ovogodišnji pad, procjenjuju u Bruxellesu.

Ulaganja će tako ostati prigušena a ni tržište rada neće se u potpunosti oporaviti, upozoravaju, naglašavajući da će ključnu ulogu u ograničavanju ekonomskih šteta odigrati efikasne mjere zemalja članica i EU-a .

Turizam povećava nezaposlenost

Pandemija će u velikoj mjeri utjecati na tržište rada unatoč brojnim mjerama kojima vlade EU-a pokušavaju ograničiti gubitak radnih mjesta, poput skraćenog radnog vremena, subvencioniranja plaća i potpore kompanijama.

Nezaposlenost bi u EU ove godine trebala poskočiti na devet posto, s prošlogodišnjih 6,7 posto. U 2021. kliznut će na oko osam posto, procjenjuju u Komisiji.

U eurozoni porast će s prošlogodišnjih 7,5 na 9,5 posto u ovoj godini. U 2021. spustit će se na 8,5 posto.

U nekim zemljama rast nezaposlenosti bit će izraženiji, napominju u Komisiji, pojašnjavajući da su posebno ranjive one s visokim udjelom prekarnih radnika u radnoj snazi odnosno s velikim brojem zaposlenih u turizmu.

Slaba potražnja znači nisku inflaciju

Potrošačke cijene značajno će pasti u 2020. zbog znatno smanjene potražnje i oštrog pada cijena nafte, koji bi trebali nadjačati izolirana poskupljenja prouzročena poremećajima u opskrbi zbog pandemije.

Tako bi u EU inflacija mjerena Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) ove godine trebala iznositi 0,6 posto, te porasti na 1,3 posto u 2021.

U eurozoni bi cijene ove godine trebale porasti 0,2 posto, te 1,1 posto u 2021.

Sanacija štete donosi veći deficit i dug

Zemlje EU-a ′odlučno′ su reagirale fiskalnim mjerama kako bi smanjile ekonomsku štetu koju je prouzročila pandemija, a mjere socijalne zaštite i fiskalne potpore značit će i veću potrošnju, konstatiraju u Bruxellesu.

Predviđaju da će na razini EU-a i eurozone proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u u EU i eurozoni ove godine poskočiti na oko 8,5 posto, s prošlogodišnjih 0,6 posto.

U 2021. deficit bi se na razini EU-a i eurozone trebao smanjiti na oko 3,5 posto.

Dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi također na razini EU-a porasti, nakon šestogodišnjeg razdoblja pada, na oko 95 posto u 2020. U 2019. iznosio je 79,4 posto.

U 2021. godini trebao bi kliznuti na 92 posto.

U eurozoni će ove godine dosegnuti vrijednost BDP-a, nakon prošlogodišnjih 86 posto. U 2021. trebao bi pasti ispod razine BDP-a.

"Zajedno smo jači"

U Bruxellesu upozoravaju na iznimno velike rizike koji bi mogli rezultirati još većim padom aktivnosti, ako pandemija potraje dulje i razmaše se više no što se trenutno predviđa.

Ako EU ne usvoji zajedničku strategiju oporavka, kriza bi mogla izazvati duboke poremećaje na zajedničkom tržištu i zacementirati ekonomske, financijske i socijalne razlike među zemljama članicama, naglašavaju u Komisiji.

Pandemija bi također mogla prouzročit drastričnije i trajne promjene u odnosu prema globalnim lancima vrijednosti i prema međunarodnoj suradnji, što bi teško opteretilo otvoreno i umreženo europsko gospodarstvo.

Među rizicima EK izdvaja i "trajne ožiljke" koje bi mogli prouzročiti stečajevi i dugoročne štete na tržištu rada.

"EU i zemlje članice već su dogovorili zajedničke mjere o ublažavanju posljedica pandemije. Naš kolektivni oporavak ovisit će o kontinuiranim snažnim i koordiniranim mjerama na razini EU-a i zemalja-članica", upozorava

"Zajedno smo jači", zaključuje izvršni potpredsjednik EK za gospodarstvo za građane Valdis Dombrovskis.