Dok veleposlanici 28 država EU danas u Bruxellesu odlučuju o trgovinskim sankcijama čiji je prijedlog već pušten da iscuri u medije i izazove reakciju na tržištima kapitala, arbitražni sud u Haagu jučer je, nevezano uz situaciju u Ukrajini, objavio da Rusija mora platiti 50 milijardi dolara odštete dioničarima Jukosa, kojima je država praktički otela tu naftnu kompaniju. A službeni London potkraj prošlog tjedna objavio je da otvara istragu o ubojstvu Aleksandra Litvinenka, preobraćenog ruskog špijuna koji je otrovan radioaktivnim polonijem usred Londona 2006. godine. Istrazi, koja se otvara osam godina nakon ubojstva i upravo u danima mobilizacije političkog pritiska Zapada protiv Putinove Rusije, cilj je utvrditi je li ruska država stajala iza ubojstva.

Sva tri događaja, iako nisu nužno međusobno povezana, mnogi u Rusiji vide kao dokaz da se cijeli zapadni svijet urotio protiv njih. Najsnažnije ekonomske posljedice mogle bi imati trgovinske sankcije o kojima danas odlučuju veleposlanici 28 država članica pri Europskoj uniji u Bruxellesu. Prijedlog o kojem odlučuju već je iscurio u medije, što se tumači još jednim znakom slanja posljednjeg upozorenja Rusiji.

No, Rusija je proteklih dana, prema tvrdnjama američkih dužnosnika, umjesto deeskalacije, počela još jače poticati eskalaciju sukoba u istočnoj Ukrajini tako što je slala naoružanje i ispaljivala projektile preko rusko-ukrajinske granice.

Sankcije o kojima se danas odlučuje najsnažnije su dosad jer prvi put umjesto imena osoba i tvrtki zahvaćaju cijele trgovinske sektore. Nitko u EU više neće smjeti ulagati u obveznice ruskih banaka u većinskom državnom vlasništvu, koje su, za usporedbu, u 2013. godini 47 posto svoga zaduživanja (ili 7,5 milijardi eura ukupno) obavile u EU. Sankcije bi trebale pogoditi i rusku naftnu industriju jer nitko iz EU više neće smjeti prodavati Rusima tehnologiju potrebnu za naftne bušotine u dubokom moru, za arktička istraživanja nafte i za vađenje nafte iz škriljca. Sankcije bi trebale pogoditi i visoku tehnologiju koja se koristi dvostruko, i u vojne i u civilne svrhe, a taj segment izvoza iz EU u Rusiju vrijedi oko 4 milijarde eura godišnje. Sankcije bi se trebale odnositi i na oružje, ali ne i na već postojeće ugovore, kao što je isporuka dvaju francuskih vojnih brodova Mistral.

Odluku o sankcijama u ime Hrvatske danas na sastanku u Bruxellesu treba donijeti veleposlanik Mato Škrabalo.