- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračen...
- 02.05.2024 Građevinskim tvrtkama glavni problem rast cijena materijala ...
- 02.05.2024 Oročeni depoziti kućanstava u godinu dana porasli 20,4 posto
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar oštro pao prema košarici valuta, ponajviše prema jenu
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Wall Street prošloga tjedna porastao, europski ulagači oprezniji
- 03.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Atlantic najlikvidniji
- 03.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas u plusu, promet skroman
- 03.05.2024 Zabrinutost za potražnju zadržala cijene nafte ispod 84 dolara
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Cijene hrane blago porasle u travnju
- 03.05.2024 Hanfa ponovo upozorava na pojavu lažnih dopisa u njezino ime
- 03.05.2024 Infobip i Nokia najavili partnerstvo za brži razvoj telekomunikacijskih aplikacija
- 03.05.2024 Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
MMFObjavljeno: 21.07.2016
Emigracija smanjuje ekonomski potencijal istočnoeuropskih članica EU-a
Podijeli sadržaj: | ||||
Stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u analizi objavljenoj u utorak ustvrdili su da je emigracija iz istočnih prema zapadnim članicama Europske unije (EU) u proteklih 25 godina smanjila ekonomski potencijal istočnoeuropskih članica, među kojima je i Hrvatska, te su dali neke preporuke u cilju da istočne i zapadne zemlje EU-a ostvare podjednaku korist od ekonomske emigracije.
S otvaranjem istočne Europe ostatku svijeta početkom 1990-ih godina, otprilike 20 milijuna ljudi, uglavnom mladih i obrazovanih, što je brojka jednaka broju stanovnika Češke i Mađarske zajedno, napustili su svoje domovine u potrazi za boljim mogućnostima u inozemstvu. Motivi njihova odlaska uglavnom su bili bolji poslovi i viša plaća.
Istraživanje je pokazalo i da što su vlade bile manje učinkovite a institucije slabije, rasla je vjerojatnost da mladi i obrazovani potraže bolje mogućnosti vani.
I dok samim emigrantima obično bude bolje a njihove obitelji često ostvaruju koristi od doznaka iz inozemstva, njihov odlazak slabi gospodarski potencijal njihovih država. Stručnjaci MMF-a navode da velika i stalno prisutna emigracija usporava stope rasta ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), kao i onog po glavi stanovnika.
Analitički rad MMF-ovih stručnjaka Nadeem Ilahia, Anne Ilyinae i Darie Zakharove pokazuje i da bi u razdoblju od 1995. do 2012., da nije bilo emigracije, realna stopa rasta BDP-a bila ukupno sedam postotnih bodova viša u prosjeku u regiji istočne Europe.
Ističu da zbog emigracije neke vještine već nedostaju na tamošnjim tržištima rada, snizujući rast produktivnosti na istoku Europe, a među ostalim posljedicama navode i da je slanje doznaka rođacima podiglo početne plaće i smanjilo poticaje za rad. Kao rezultat toga, plaće su rasle brže od produktivnosti, nagrizavši povrate od ulaganja i oslabivši poticaje za investiranje u te zemlje.
Uz niži BDP, državna izdvajanja za socijalne beneficije porasla su kao udjel u BDP-u. Odlazak mladih pridodao je već postojećem trendu starenja stanovništva, što je i dovelo do povećanja izdvajanja za mirovine, promatrano kao udio u BDP-u.
Vlade su na takve proračunske pritiske odgovarale podizanjem poreza na plaće, a to je smanjilo poticaje poduzetnicima da otvaraju radna mjesta.
S druge strane, migracija prema Zapadu čini se da je doprinijela snažnijem gospodarskom rastu zapadnoeuropskih država. Ekonomska migracija postala je pokazatelj uspjeha EU projekta, koji slobodu kretanja smatra nužnom za veću gospodarsku integraciju i u konačnici više dohotke za sve.
S obzirom na i dalje velike dohodovne i institucionalne razlike, autori istraživanja procjenjuju da će faktori koji stoje iza emigracije s istoka Europe biti prisutni još neko vrijeme.
U cilju da i istočne i zapadne zemlje EU-a ostvare podjednaku korist od te emigracije, autori savjetuju istočnoeuropskim zemljama da bi ih bolje institucije i ekonomske politike učinile atraktivnijima za ostanak ljudi, za povratak emigranata i za dolazak ljudi iz drugih država koji posao traže u istočnoj Europi. Smatraju i da bi vlade mogle više raditi s dijasporom kako bi se iskoristila njihova stručna znanja i štednja te da bi se ljude trebalo potaknuti da radije investiraju nego da tek troše inozemne doznake.
Uz zadržavanje i bolje korištenje postojeće radne snage, primjerice kroz bolje usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada i pružanje više prilika za osposobljavanje za rad, autori ističu i da je važan izbor politika kako bi se riješili fiskalni pritisci, pri čemu ističu da je potrebno izbjegavati povećanje poreza na plaće i više se osloniti na oporezivanje potrošnje, što bi bilo povoljnije za investiranje i dugoročni rast.
Što se tiče cijelog EU-a, autori ističu da treba imati na umu koliko je EU profitirala od emigracije s istoka, pa zbog toga smatraju da postoji argumentacija za bolje raspoređivanje dobiti. Primjerice, navode, veličina i sastav EU kohezijskih i strukturnih fondova, tj. transfera iz bogatijih u siromašnije članice EU-a, mogli bi eksplicitno odgovoriti na negativne učinke emigracije na ekonomski potencijal zemalja iz kojih dolazi radna snaga.
S otvaranjem istočne Europe ostatku svijeta početkom 1990-ih godina, otprilike 20 milijuna ljudi, uglavnom mladih i obrazovanih, što je brojka jednaka broju stanovnika Češke i Mađarske zajedno, napustili su svoje domovine u potrazi za boljim mogućnostima u inozemstvu. Motivi njihova odlaska uglavnom su bili bolji poslovi i viša plaća.
Istraživanje je pokazalo i da što su vlade bile manje učinkovite a institucije slabije, rasla je vjerojatnost da mladi i obrazovani potraže bolje mogućnosti vani.
I dok samim emigrantima obično bude bolje a njihove obitelji često ostvaruju koristi od doznaka iz inozemstva, njihov odlazak slabi gospodarski potencijal njihovih država. Stručnjaci MMF-a navode da velika i stalno prisutna emigracija usporava stope rasta ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), kao i onog po glavi stanovnika.
Analitički rad MMF-ovih stručnjaka Nadeem Ilahia, Anne Ilyinae i Darie Zakharove pokazuje i da bi u razdoblju od 1995. do 2012., da nije bilo emigracije, realna stopa rasta BDP-a bila ukupno sedam postotnih bodova viša u prosjeku u regiji istočne Europe.
Ističu da zbog emigracije neke vještine već nedostaju na tamošnjim tržištima rada, snizujući rast produktivnosti na istoku Europe, a među ostalim posljedicama navode i da je slanje doznaka rođacima podiglo početne plaće i smanjilo poticaje za rad. Kao rezultat toga, plaće su rasle brže od produktivnosti, nagrizavši povrate od ulaganja i oslabivši poticaje za investiranje u te zemlje.
Uz niži BDP, državna izdvajanja za socijalne beneficije porasla su kao udjel u BDP-u. Odlazak mladih pridodao je već postojećem trendu starenja stanovništva, što je i dovelo do povećanja izdvajanja za mirovine, promatrano kao udio u BDP-u.
Vlade su na takve proračunske pritiske odgovarale podizanjem poreza na plaće, a to je smanjilo poticaje poduzetnicima da otvaraju radna mjesta.
S druge strane, migracija prema Zapadu čini se da je doprinijela snažnijem gospodarskom rastu zapadnoeuropskih država. Ekonomska migracija postala je pokazatelj uspjeha EU projekta, koji slobodu kretanja smatra nužnom za veću gospodarsku integraciju i u konačnici više dohotke za sve.
S obzirom na i dalje velike dohodovne i institucionalne razlike, autori istraživanja procjenjuju da će faktori koji stoje iza emigracije s istoka Europe biti prisutni još neko vrijeme.
U cilju da i istočne i zapadne zemlje EU-a ostvare podjednaku korist od te emigracije, autori savjetuju istočnoeuropskim zemljama da bi ih bolje institucije i ekonomske politike učinile atraktivnijima za ostanak ljudi, za povratak emigranata i za dolazak ljudi iz drugih država koji posao traže u istočnoj Europi. Smatraju i da bi vlade mogle više raditi s dijasporom kako bi se iskoristila njihova stručna znanja i štednja te da bi se ljude trebalo potaknuti da radije investiraju nego da tek troše inozemne doznake.
Uz zadržavanje i bolje korištenje postojeće radne snage, primjerice kroz bolje usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada i pružanje više prilika za osposobljavanje za rad, autori ističu i da je važan izbor politika kako bi se riješili fiskalni pritisci, pri čemu ističu da je potrebno izbjegavati povećanje poreza na plaće i više se osloniti na oporezivanje potrošnje, što bi bilo povoljnije za investiranje i dugoročni rast.
Što se tiče cijelog EU-a, autori ističu da treba imati na umu koliko je EU profitirala od emigracije s istoka, pa zbog toga smatraju da postoji argumentacija za bolje raspoređivanje dobiti. Primjerice, navode, veličina i sastav EU kohezijskih i strukturnih fondova, tj. transfera iz bogatijih u siromašnije članice EU-a, mogli bi eksplicitno odgovoriti na negativne učinke emigracije na ekonomski potencijal zemalja iz kojih dolazi radna snaga.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Podijeli sadržaj: | ||||
- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračen...
- 02.05.2024 Građevinskim tvrtkama glavni problem rast cijena materijala ...
- 02.05.2024 Oročeni depoziti kućanstava u godinu dana porasli 20,4 posto
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar oštro pao prema košarici valuta, ponajviše prema jenu
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Wall Street prošloga tjedna porastao, europski ulagači oprezniji
- 03.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Atlantic najlikvidniji
- 03.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas u plusu, promet skroman
- 03.05.2024 Zabrinutost za potražnju zadržala cijene nafte ispod 84 dolara
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Cijene hrane blago porasle u travnju
- 03.05.2024 Hanfa ponovo upozorava na pojavu lažnih dopisa u njezino ime
- 03.05.2024 Infobip i Nokia najavili partnerstvo za brži razvoj telekomunikacijskih aplikacija
- 03.05.2024 Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 03.05. 16:00 | 2814,05 | 1,29 |
0,05 |
|
CROBEX10* | 03.05. 16:00 | 1705,01 | 1,69 |
0,10 |
|
CROBEX10tr* | 03.05. 16:00 | 1861,44 | 1,85 |
0,10 |
|
ADRIAprime* | 03.05. 15:28 | 1903,40 | 11,48 |
0,61 |
|
CROBISTR* | 03.05. 16:31 | 174,0462 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 03.05. 16:31 | 96,5246 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ATPL | 52,40 € |
-0,38% |
106.393,20 € |
HT | 30,70 € |
0,33% |
82.551,40 € |
ERNT | 203,00 € |
0,00% |
61.825,00 € |
SPAN | 44,40 € |
4,23% |
57.678,00 € |
PLAG | 376,00 € |
-2,08% |
53.236,00 € |
KOEI | 264,00 € |
0,00% |
40.266,00 € |
ADRS | 80,00 € |
-4,76% |
36.378,00 € |
7SLO | 26,67 € |
1,06% |
33.622,12 € |
KRAS | 111,00 € |
-0,89% |
27.186,00 € |
ARNT | 31,40 € |
-1,26% |
25.845,00 € |
Redovni dionički promet: | 738.730,51 € |
Redovni obveznički promet: | 15.000,70 € |
Sveukupni promet: | 753.731,21 € |