Litij je sastavni dio svake baterije u uređajima poput pametnih telefona, tableta, a u posljednje vrijeme i automobila.

Brojne narudžbe za novi Tesla model 3 sigurno je razveselio Elona Muska. Ali to mu je istodobno zadalo i nove brige. Naime, za samo prva tri dana naručeno je 276.000 pristupačnijih Tesli. No, te automobile treba nečim i napajati.

Potpuno električni automobil, ne samo Teslini, napajaju se baterijom koja se temelji na litiju. Svakih 100.000 vozila pogonjenih električnim pogonom stvorit će potražnju od pet do osam tisuća tona litija spremnog za upotrebu u baterijama.

Nova nafta

Litij je meki srebrnobijeli metal koji spada u alkalijske metale među kojima je najmanje reaktivan, ali i najtvrđi i najvišeg tališta. Dobiva se iz litij-karbonat čija cijena, kako piše njemački Focus, bilježi u posljednjih godinu dana rast s četiri na čak 20.000 dolara za tonu. Procjenjuje se da će globalno tržište litija do 2020. vrijediti 5,87 milijardi dolara. Istodobno bi tržište litijskih baterija s današnjih 20 milijardi do 2020. trebalo narasti na 40 milijardi dolara. Kao jedan od glavnih katalizatora spominje se, dakako, pet milijardi dolara vrijedna tvornica baterija Elona Muska smještenu u Nevadi, Gigafactory. Ipak, Focus navodi kako je sagrađeno tek 14 posto Muskove megatvornice pa će, umjesto krajem 2017., ona biti završena 2020. godine. Tada bi mogla doseći svoj puni kapacitet, od 500.000 litij-ionskih baterija za automobile. Jedan prijašnji izvještaj Goldman Sachsa tvrdi da će Tesla “pojesti” 17 posto današnjih rezervi litija jednom kad njihova megatvornica bude u punom pogonu, odnosno između 15.000 i 25.000 tona litija godišnje. Međutim, druge procjene govore o “samo” osam tisuća tona.

Tu je i LG-jeva tvornica u Kini koja bi trebala proizvoditi baterija za 100.000 vozila, nešto slično namjerava i Foxconn koji u takvu tvornicu namjerava uložiti 810 milijuna dolara. Tu valja dodati i ulazak na tržište električnih vozila iz kompanija poput Mercedesa, Audija i Volkswagena, BMW-a, ali i plan kineskih proizvođača da naprave električni automobil jeftiniji od 20.000 dolara do 2017. Kao sekundarno tržište javlja se i skladištenje energije.

U Goldman Sachsu misle da je sve povezano s litijem isplativo za ulaganje. Litij zovu novom naftom jer je sastavni dio svake baterije u uređajima kao što su pametni telefoni, tableti i svaki nosivi potrošački elektronički uređaj, a u posljednje vrijeme i automobila. Kako raste broj takvih uređaja, tako raste i potreba za baterijama koje će im osiguravati energiju. Još je 2011. bilo potrebno 27 GWh struje za pogon uređaja potrošačke elektronike i automobila. Sada je potrebno 60 GWh, a 2020., procjenjuje se, trebat će više od 120 GWh. Potražnja za litijem samo kad je riječ o električnim automobilima porast će čak 30 puta.

Tri tvrtke drže pola kolača

Zanimljivo je vidjeti i koje su zemlji glavni dobavljači litij-karbonata – Australija koja je samo prošle godine proizvela 13.400 tona, Čile s 12.900 tona u istom periodu, Argentina s 3800 tona, Kina s 2200, a onda Zimbabve, Portugal, Brazil te Sjedinjene Države sa zanemarivim količinama u odnosu na ove “velesile”. Australija i Čile, dakle, drže više od 40 posto svjetskih rezervi litij-karbonata. Procjena je kako iskoristivog litij-karbonata na svijetu ima 75 milijuna tona. Situacija je ponešto drukčija kada je riječ o kompanijama. Njih samo tri drže gotovo 50 posto svjetskog tržišta. Top bi bili čileanski SQM, onda američki Albemarle i FMC Corporation. Treba istaknuti kako male kineske kompanije zajedno drže oko 40 posto svjetskog tržišta.