NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

REFORMEObjavljeno: 20.05.2015
Ekonomisti: za izlaz iz krize naprosto treba dijeliti novac građanima!

Ekonomisti: za izlaz iz krize naprosto treba dijeliti novac građanima!

Već sedam godina Federal Reserve (Fed), centralna banka SAD-a pokušava izvući američko gospodarstvo iz krize. Iako postoje indikacije da američko gospodarstvo napreduje, očito je da postoji prostor za puno veći rast. Fed je pokušao ubrzati oporavak gospodarstva smanjivanjem rata kamata, zatim su dolijevali bilijune dolara u gospodarstvo, ali to još nije dovoljno za rast kakav je moguć.

Dvojica ekonomista imaju novu ideju koja je zapravo jako jednostavna. Njih dvojica žele da Fed jednostavno podijeli novac građanima, a takav postupak centralne banke slikovito se naziva bacanje love iz helikoptera, piše Vox.

Ideja ima dugu povijest među ekonomistima; John Milton Keynes i Milton Friedman su se zalagali za nešto slično. Međutim, sami postupak je najbolje povezan s bivšim šefom Feda, Benom Bernankeom, koji je predlagao nešto slično za rješenje japanske gospodarstvene krize 1999. godine. Logika je toliko jednostavna da zvuči trivijalno stupidna.
Fed (doslovno) izmišlja novac

Fed, koji kontrolira američki dolar, je u jedinstvenoj poziciji da može doslovno izmišljati novac. Ono što je djevojka Ivana Sinčića predložila u njegovoj predsjedničkoj kampanji, da Hrvatska treba tiskati novac i tako riješiti svoj dug, za Hrvatsku je praktički ludost. To je ludost zato što je ogromna većina hrvatskih dugova denominirana u stranoj valuti. Najbitnije, gotovo sav dug države je u dolarima i eurima.

Međutim, Fed može plaćati svoje dugove novcem koji oni izmišljaju. Fed najčešće kupuje obveznice novcem kojeg su doslovni izmislili u tom trenutku. Najčešće su to relativno mali iznosi koji imaju za cilj niže kamatne stope i stimulaciju ekonomije. Zbog recesije, Fed je značajno povećao količinu novca koji ulazi u ekonomiju, politikom koja se naziva kvantitativno opuštanje. Fed je, kroz tri kruga kvantitativnog opuštanja, otkupio bilijune dolara obveznica.
Kvantitativno opuštanje kao stimulacija rasta ekonomije

Kvantitativno opuštanje ima za cilj masovnu stimulaciju ekonomije, ali Mark Blyth, sa Sveučilišta Brown, i Eric Lonergan, menadžer hedge fonda, tvrde da kvantitativno opuštanje je previše obilazno rješenje. Oni smatraju da bi bilo puno jednostavnije prebaciti novac izravno na račune građana.

Blyth i Lonergan kažu da bi novac koji ide na otkup obveznica trebalo dati, u vidu bespovratnih sredstava, svima, ali bi bilo bolje kad bi oni koji zarađuju manje dobili veće iznose tih sredstava. Kako oni kažu: "Kućanstva koja imaju manje prihode sklonija su povećanju potrošnje".

Ekonomist Scott Sumner, s druge strane, smatra da je ovaj mjera nepotrebna i da je Fed mogao spriječiti globalnu recesiju koristeći već dostupne alate. Sumner tvrdi da je Fed trebao povećavati inflaciju kad je rast gospodarstva usporen i smanjivati inflaciju kad je rast ubrzan.
Politički, moralni i ideološki problemi

Blyth i Lonergan tvrde da najviše protivnika "bacanja love iz helikoptera" protivi toj ideji isključivo zbog njene jednostavnosti. "Uspije li ta politika, ljudi će se s pravom pitati što su ekonomisti i središnje banke radili do sad", kažu. Naravno, Blyth i Lonergan slažu se da postoji temeljni ideološki problem: čemu davati novac ljudima koji ga možda nisu zaslužili?

"Etika kapitalizma kaže da morate zaraditi ono što dobivate, a ideja da naprosto dijelite novac problematična je s političkog, moralnog i ideološkog aspekta", priznaje Blyth, ali dodaje kako su takve nepravilnosti i nepravde prisutne u svim monetarnim politikama.

Izvor: telegram.hr
Ključne riječi:
reforme ~ novac ~ građani ~ kriza ~ Fed

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 - 2024)(na kraju Q1 - 2024)

(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Erste Quality Equity +12,06%  5
InterCapital Global Technology - klasa B A +11,60%  5
OTP indeksni A +11,36%  4

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,07660 0,00
-0,09%
GBP
0,85805 0,00
0,17%
CHF
0,97700 0,00
0,16%
JPY
166,45000 0,75
0,45%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
93,04 €
07.05.2024
0,00%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 08.05. 14:58  2806,19
-4,35
-0,15
CROBEX10* 08.05. 14:58  1700,33
-3,10
-0,18
CROBEX10tr* 08.05. 14:58  1856,34
-3,37
-0,18
ADRIAprime* 08.05. 14:57  1902,77
1,14
0,06
CROBISTR* 07.05. 16:31  174,1828
0,12
0,07
CROBIS* 07.05. 16:31  96,5879
0,06
0,07
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (15:02:37 08.05.2024)
(15:02:37 08.05.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
HT
30,70 €
0,00%
334.481,00 €
ERNT
206,00 €
1,48%
71.562,00 €
KODT
1.540,00 €
-1,28%
52.690,00 €
ADRS
80,00 €
0,00%
27.542,00 €
KOEI
264,00 €
-0,75%
27.456,00 €
RIVP
5,04 €
-0,79%
25.722,54 €
SPAN
44,20 €
-1,56%
20.656,70 €
ADRS2
60,80 €
0,00%
20.387,40 €
ADPL
12,95 €
0,00%
14.651,45 €
PODR
157,00 €
0,00%
14.445,50 €
Redovni dionički promet:   
692.475,85 €
Redovni obveznički promet:   
20.995,40 €
Sveukupni promet:   
4.335.561,25 €