Glavni ekonomisti najvećih hrvatskih banaka predviđaju da će rast BDP-a u ovoj godini iznositi 2,5 posto, a iduće ubrzati na 2,7 posto, dok bi inflacija trebala usporiti na 7 posto u ovoj godini te dodatno na 3,5 posto u sljedećoj, objavljeno je u petak u publikaciji HUB Izgledi 1/2023.

Iz Hrvatske udruge banaka (HUB), koja objavljuje tu publikaciju u kojoj se iznose rezultati ankete o ekonomskim očekivanjima, podsjećaju da su glavni ekonomisti hrvatskih banaka lanjskog prosinca očekivali stopu rasta BDP-a od svega 1,3 posto u ovoj godini, uz raspon od jedan posto do 1,8 posto između najvećeg pesimista i najvećeg optimista.

U međuvremenu, navodi se, recesija je izostala, čak i ona "tehnička", definirana kao dva tromjesečja zaredom bez rasta. Svi su korigirali svoje procjene za ovu godinu naviše, pa tako i glavni ekonomisti hrvatskih banaka. Očekuju rast po stopi od 2,5 posto, a raspon optimista i pesimista izrazito je uzak, između 2,4 posto i 2,6 posto.

Na rast će, prema ekonomistima, najviše utjecati investicije (za koje se očekuje rast od 5,1 posto) i izvoz roba i usluga (3,2 posto). Zatim slijede državna potrošnja, s očekivanom stopom rasta od 2,9 posto i osobna potrošnja s očekivanim rastom od 1,8 posto u ovoj godini.

U publikaciji se ističe kako se razmjerno spor oporavak osobne potrošnje ne čini usklađen s očekivanim kretanjem realnih plaća. Snažan oporavak se po njima već dogodio budući da je prosječna neto plaća isplaćena u svibnju za travanj (1.122 eura) bila za 12 posto veća nego u istom mjesecu 2022.

"Korigiramo li nominalni rast za inflaciju u svibnju (7,9 posto), dolazimo do stope oporavka realnih plaća od gotovo četiri posto u odnosu na isti mjesec prošle godine", ističe će u najnovijoj publikaciji HUB Izgledi. Glavni ekonomisti predviđaju da će se takva kretanja nastaviti.

Ističu i da gospodarski rast i kronični nedostatak radnika (stopa nezaposlenosti očekuje se na 6,6 posto) tjeraju plaće prema gore, a inflacija usporava. Prosječne cijene potrošača za cijelu 2023. očekuju se na sedam posto višoj razini u odnosu na prosjek 2022., a prosjek na prosjek godine za prosječnu nominalnu bruto plaću očekuju na 11,1 posto, što daje realan rast plaća od oko četiri posto na godišnjoj razini.

Tvrde i da, iako samo najveći optimist među ekonomistima banaka očekuje proračun opće države u skladu s vladinim planom (saldo -0,7 posto BDP-a), dok najveći pesimist prognozira deficit od dva posto, opća slika daljnje fiskalne stabilizacije pronašla je odraz u nastavku smanjenja omjera javnog duga i BDP-a. Približno uravnotežen saldo bilance plaćanja i kamatne stope, čiji se daljnji značajan rast ne očekuje, zaokružuju sliku iznimno stabilnog financijskog okružja u ovoj godini, smatraju ekonomisti.

Prognoziraju desetogodišnji prinos na državne obveznice na razini od 3,9 posto, što je neznatno više od trenutnih razina na tržištu odoko 3,7 posto. Pretpostavlja se da je aktualni ciklus rasta kamatnih stopa Europske središnje banke blizu svoga kraja, što znači da će se i inflacija postupno primiriti, navode.

Iduća godina repriza ove

Iduća bi godina mogla bi biti repriza ove. Glavni ekonomisti očekuju nastavak rasta po stopi od 2,7 posto, uz vrlo uzak raspon prognoza. Osobna potrošnja bi zbog smirivanja inflacije (prosjek 2024. godine 3,5 posto) i nastavka napete situacije na tržištu rada trebala povući snažnije nego ove godine, odnosno rasti po stopi od 3,2 posto, uz malo slabiji rast bruto investicija nego ove godine (3,9 posto), ali uz i dalje snažan rast izvoza roba i usluga (4,3 posto).

Fiskalne prognoze su nešto manje optimistične: 2024. je izborna godina i glavni ekonomisti mahom očekuju veći deficit nego ove godine.

Međutim, kod prognoza izvoza za 2024. došlo je do očitog razilaženja prognozera: najveći optimist očekuje rast po stopi od 6,5 posto, dok najveći pesimist prognozira rast po stopi od svega 2,5 posto. Iza takvog raspona prognoza izvoza kriju se donekle različite pretpostavke o kretanju europskoga gospodarstva. Naime, svi glavni ekonomisti očekuju malo niže kamatne stope na kraju 2024. u odnosu na kraj ove godine. Takva su kretanja karakteristična za razdoblja usporavanja rasta ili recesiju. Budući da se o mogućoj recesiji u EU govori već neko vrijeme, a Njemačka, dio država na Baltiku i Mađarska su u prvom kvartalu ove godine već zadovoljile uvjet tehničke recesije, postavlja se pitanje kolika je vjerojatnost da kraj 2023. i početak 2024. u Europskoj uniji budu obilježeni tmurnijom gospodarskom slikom od aktualne.

Upitani očekuju li recesiju u EU i kako procjenjuju mogućnost da se moguća recesija prelije na značajnije usporavanje rasta hrvatskoga gospodarstva, dva ekonomista otklanjaju takvu mogućnost uz poruku da neće biti recesije. Dvije ekonomistice nisu toliko uvjerene u takav scenarij, jedna tvrdi da će oporavak biti slab i opterećen odgođenim učincima monetarnog zaoštravanja u europodručju, a druga smatra da je zamjetnije usporavanje moguće, kao i prelijevanje takvog usporavanja na Hrvatsku. No, to bi se moglo dogoditi tek s vremenskom odgodom.