U izostanku najavljivanog investicijskog ciklusa vladajući su odlučili proračunsku rupu i javni dug krpati zaduživanjem te prodajom i iznajmljivanjem državne imovine. Kritičari tvrde; riječ je o nastavku politike HDZ-a.

Fiskalizacija pokazala razmjere krađe

S prvim danom 2013. godine počela je fiskalizacija, jedan od rijetkih poteza vlade koji je izazvao skoro pa opće odobravanje građana, ali i snažan otpor ugostitelja i trgovaca na tržnicama. Ministarstvo financija se povezalo sa svim trgovačkim blagajnama, a one koji su robu prodavali bez računa, inspektori su prisilili na izdavanje istih. I svi su argumenti protiv fiskalizacije redom padali u vodu; od toga da će se središnji računalni sustav rušiti preko nagađanja da će se poslovanje i izdavanje računa bitno usporiti pa do crnih prognoza o zatiranju male poljoprivredne proizvodnje i tisućama radnika na burzi.

Fiskalizacija je na kraju postala najveći izvor popularnosti ministra financija Slavka Linića, a koliko se novaca kralo od države svjedoči i podatak da su samo u srpnju ugostitelji i iznajmljivači smještaja prikazali čak 65% veći promet u odnosu na isti mjesec 2012. godine. Trgovci i automehaničari su bili u porastu za 32%, a čak su i odvjetnici prikazali 17% veći promet.

Hrvatska završila u „smeću"

Ni prihod od izvanredne turističke sezone, ni fantastični rezultati fiskalizacije nisu Hrvatsku spasili od strmoglavog pada kreditnog rejtinga. Takozvani status „smeća" Hrvatskoj je dodijelila bonitetna kuća Fitch; ponajviše zbog toga što je u rujnu deficit proračuna skočio na 4,7 posto, a očekivani porast javnog duga se popeo na 66% BDP-a. Vladajući su pokušali građanima objasniti da nova ocjena neće bitno utjecati na hrvatsku stvarnost, a pojedini su ekonomisti doveli u pitanje svrhu objave ovakvih ocjena.

„Tko su ti ljudi u kreditnim agencijama i čije interese zastupaju? Ne stvaraju li upravo oni ovakvim objavama psihozu štetnu za ulaganja", pitali su se stručnjaci dok je Hrvatska nezaustavljivo klizila u postupak prekomjernog deficita. Da ni ovo neće bitno utjecati na hrvatsku stvarnost pokušalo se dokazati činjenicom da je čak 16 članica Europske unije u postupku prekomjernog proračunskog manjka.

Vlada i dalje čuva tajne, radnici ZLZ-a u strahu

Najveća hrvatska zračna - Zračna luka Zagreb (ZLZ) je dana u koncesiju i to na 30 godina. Prava i obaveze države i međunarodnog koncesionara su definirani na više od 200 stranica ugovora koji je pod pritiskom javnosti objavljen krajem godine. Ipak, ne u potpunosti pa su njegovi dodaci ostali sakriveni od očiju javnosti. Dok vlada tvrdi kako je riječ o najpovoljnijem ugovoru javno-privatnog partnerstva, sindikati upozoravaju kako je ugovor nepovoljan za državu koja bi mogla snositi trošak lošeg poslovanja koncesionara.

Zračna luka bi tako u iduće tri godine trebala dobiti novi putnički terminal vrijedan više od 200 milijuna eura, Hrvatska će već prvim danom 2014. Godine na račun dobiti 2,3 milijuna koncesijske naknade, no radnici nisu sretni. Štrajkom koji je sudskim putem zabranjen, poručili su da će koncesionar osnovati nekoliko tvrtki kćeri s minimalnim kapitalom u koje će prebaciti radnike, a koji će, prema najcrnjem scenariju, na kraju završiti na cesti.

Croatia osiguranje ipak ne ide strancima

Još je jedna odluka vlade uzbunila javnost i sindikate; ona o prodaji nacionalne osiguravateljske kuće Croatia osiguranja, ali i Hrvatske poštanske banke. Protivnici su još jednom posegnuli za sintagmom „prodaje obiteljskog srebra", no ipak se nisu ostvarila nagađanja da će CO prijeći u vlasništvo stranih kompanija.

Za 905 milijuna kuna domaći Adris je kupio 39,6 posto tvrtke i time eliminirao poljski PZU. Država je u CO ostala suvlasnikom kompanije, koja će se sada, prema najavama ministra financija Linića, ojačat na tržištu i povećati tržišni dio u životnim osiguranjima. Dobiveni novac, kao i onaj kojeg namjeravaju ostvariti prodajom HPB-a, vladajući će potrošiti na smanjenje deficita i javnog duga.

Monetizacija autocesta

O veličini proračunske rupe i težini javnoga duga govori i najava vladajućih o davanju autocesta u koncesiju. Ili monetizacija, ili rezanje plaća i mirovina, poruka je koju je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić odaslao javnosti uz naznaku da trećeg načina nema. Monetizacija je u interesu mirovnih fondova i ne radi se o prodaji autocesta, poručio je iz Bruxellesa premijer Milanović dajući tako znak osiromašenim umirovljenicima da prihvate monetizaciju, ako žele preživjeti. Nitko neće odnijeti autoceste iz Hrvatske, smirivao je građane ministar financija Linić.

No činjenica je, poručili su sindikati, da je koncesija od 30 do 50 godina zapravo prodaja kojom će hrvatska imati tek kratkoročnu korist i stabiliziranje proračuna, ali dugoročnu štetu; od otpuštanja radnika, povećanje cijena cestarina pa do zanemarivanja komercijalno neisplative infrastrukture koja znači život nerazvijenijim dijelovima Hrvatske. Upravo su zbog toga protivnici monetizacije najavili i referendum na kojem bi građani mogli odlučivati o ovom pitanju.

Živopisni Debeljak preuzeo škver

Pod pritiskom Bruxellesa, Hrvatska je odustala od sufinanciranja svojih brodogradilišta. Brodosplit je tako preuzeo Tomislav Debeljak, osebujan gospodarstvenik neobičnog načina komuniciranja i još neobičnijih ideja. Država ga je obvezala da od gotovo 3500 zaposlenika, mora zadržati njih 2000. Ipak, splitski škver će godinu pamtiti ne po uzletu proizvodnje, već po „prljavom rublju" koje je izlazilo iz njega. Između ostalog i po Debeljakovom izvješću o tonama alkoholnih pića koje su njegovi kontrolori pronašli u radničkim ormarićima.

Javnost su jednako zabavljale njegove poslovne ideje; od ceste od leda koja bi preko mora trebala spajati Split i Anconu pa do povećanja konkurentnosti Brodosplita gradnjom brodova u Kini. Uz to je od države zatražio i 4500 radnih dozvola za strance, što mu, najavljeno je iz resornog ministarstva, uz 320 tisuća nezaposlenih, ipak neće biti odobreno.

Hrana i dalje skupa - pojačan uvoz, otežan izvoz

Iako je u zadnjoj fazi predpristupne kampanje građanima sugerirano da će u Europskoj uniji lakše živjeti, ponajviše zbog slobodnog protoka kapitala i ukidanja carina na uvozne prehrambene proizvode, znatnije olakšanje se nije osjetilo. Kapital i investicije nisu došli, a trgovine i trgovački lanci u kojima Hrvati ostavljaju najveći dio svojih prihoda nisu smanjili marže i odrekli se ekstraprofita. Stručnjaci tvrde, cijene su, zahvaljujući kretanjima na svjetskim tržištima hrane, tek vraćene na razinu 2011./2012. godinu.

Istovremeno je izlazak iz Sporazuma o slobodnoj trgovini u središnjoj Europi (CEFTA) ozbiljno zabrinuo domaće izvoznike hrane čija se roba počela cariniti na najvažnijim susjednim tržištima izvan Europske unije. Stvarni utjecaj na gospodarstvo će tek trebati utvrditi, budući da su izvoznici na tržištima CEFTA-e do srpnja stvorili znatne zalihe. Prvi podaci pokazuju da su hrvatske tvrtke na tržištima Crne Gore, Srbije, BiH, Makedonije, Albanije i Moldavije izgubile gotovo 600 milijuna kuna prihoda. U prvih 8 mjeseci vanjskotrgovinski deficit je dosegnuo 37,2 milijuna kuna.

Vidoševićev bunker otkrio strogo čuvane umjetnine

Nakon 18 godina vladavine Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK), u istrazi izvlačenja novca iz Komore uhićen je Nadan Vidošević, svojevremeni predsjednički kandidat. Iako se tijekom predsjedničke kampanje nagađalo o enormnoj Vidoševićevoj imovini, istraga je pokazala da je ona daleko veća od očekivane. U podzemnom bunkeru jedne od Vidoševićevih nekretnina su pronađene brojne umjetnine, ali i egzotične preparirane životinje, među njima polarni medvjed, arktički vuk i rijetki crni vuk.

Vidoševićeva je umjetnička zbirka, pokazale su fotografije procurile iz istrage, nadmašila onu zatvorenog bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera. Sama Komora će, priopćeno je, postati istinski servis gospodarstvenicima, a kao dokaz dobre volje ukinula je doprinos i smanjila obavezne članarine za 15 posto, iako se za Vidoševićevog mandata tvrdilo da to nije moguće. Ubuduće će za predsjednike, poručili su, birati ljude s višegodišnjim iskustvom u realnom sektoru.

Uspjeh u sjeni najvećeg zrakoplova

Hrvatska tvrtka Končar energetski transformatori je izradila transformator težak 210 tona, snage 318 MVA. Filipinski naručitelj je zbog gubitaka koje je trpio, po uređaj poslao zrakoplov, čime je cijena nabavke višestruko povećana. Zbog hitnosti situacije, Končar je uspio skratiti ugovoreni rok izrade za čak 35 dana. Štoviše, napravio ga je za pet i pol mjeseci, iako je u svijetu uobičajen rok 12 mjeseci. Tvrtka izvozi u 83 zemlje svijeta i izvozom ostvaruje 97% ukupnih prihoda.

Ipak, malo tko zna ove pobrojane podatke, zasjenjene medijskom histerijom oko dolaska najvećeg zrakoplova na svijetu koji je veliki hrvatski transformator odnio put Filipina. Tko su ljudi koji su ga u iznimno kratkom roku napravili - ne znamo. Ali zato znamo da je zrakoplovom Antonov 225 upravljao njegov imenjak - Dmitro Antonov.