- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Oprez na svjetskim burzama, inflacija i dalj...
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema japanskom jenu, oslabio p...
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 01.07.2024 Od utorka cijena osnovnog benzina 11 centi, a dizela osam ce...
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 04.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 02.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 04.07.2024 Američko tržište rada zadržalo cijene nafte na 87 dolara
- 04.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli uz skroman promet
- 04.07.2024 Cijene stambenih objekata porasle 9,1 posto na godišnjoj razini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 04.07.2024 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi blago porasli
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.06.2024 Evo zašto je ACC pauzirao gradnju tvornica u Njemačkoj i Italiji
- 04.07.2024 Članovima obveznih mirovinskih fondova dostavljena godišnja potvrda REGOS-a
- 04.07.2024 Potražnja za njemačkim industrijskim proizvodima oslabila i u svibnju
- 04.07.2024 Na Kvarneru u šest mjeseci milijun noćenja, najave za sezonu odlične
- 04.07.2024 Ericsson ponovo najavljuje otpis zbog američkog Vonagea
- 04.07.2024 Očekujemo ponovo jako dobru turističku sezonu
EKONOMIJAObjavljeno: 28.07.2009
Državni utjecaj i nedostatak podataka otežavaju život analitičara
Podijeli sadržaj: | ||||
Kako se financijska kriza krajem prošle godine počela opasno približavati Hrvatskoj, tako su se prognoze različitih analitičara o smjeru domaćeg gospodarstva počele sve pažljivije pratiti u medijima.
Gotovo nije bilo analitičara koji u javnost nije izlazio s procjenama kretanja BDP-a. Vrijeme je odmicalo, prognoze postale sve češće, a gospodarska kriza odjednom se nije učinila tako dalekom kako su to iz Vlade htjeli uvjeriti javnost, pa su i procjene posljedično počele bivati sve pesimističnije.
Analitičari su u posljednje vrijeme osjetili potrebu naglašavati kako su njihova najnovija predviđanja revidirana u odnosu na prethodne prognoze jer se gospodarski pokazatelji mijenjaju iz dana u dan, i to na sve lošije.
Osim toga, potezi Vlade koje malo tko očekuje i koji više izgledaju kao vatrogasna mjera, kako su je nazvali analitičari Privredne banke Zagreb, dodatno mijenjaju perspektive analitičara koji više ne znaju što ih čeka iza ugla kreatora makroekonomske politike. Tako su analitičari Raiffeisen banke u svojim najnovijim kvartalnim analizama naveli da ove godine očekuju pad BDP-a 4,5 posto, uz dodatak da bi se vrlo lako moglo dogoditi da on bude i veći. "U trenutačnim uvjetima ne iznenađuju česte promjene ekonomskih prognoza na gore, ne samo u Hrvatskoj, nego i u razvijenim državama.
Specifična situacija
Situacija u Hrvatskoj je, mogli bismo reći, specifična odnosno pod većim utjecajem države jer je njezina uloga također znatno veća nego kod razvijenih tržišnih ekonomija. Stoga potezi Vlade odnosno fiskalne politike više utječu na naše procjene", kaže Zrinka Živković Matijević, ekonomska analitičarka Raiffeisen Consultinga. Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, tvrdi da cijela istočna Europa ima manjak Državni utjecaj i nedostatak podataka otežavaju život analitičarastatističke preciznosti. "Istočna Europa nema dovoljno statističke stabilnosti da bi se dobili pravi podaci pa je zato promjenjivost prilikom izrade predviđanja veća", tvrdi Stojić. Primjećuje da pojedini analitičari u istočnoj Europi često proizvoljno tumače neke podatke, što dovodi do različitih tumačenja, ali i rezultata. Gotovo svi tvrde da česte promjene u predviđanjima i sve lošiji pokazatelji nemaju utjecaja na odluke stranih ulagača. "Nove (lošije) prognoze ipak ne bi trebale utjecati na stav investitora u Hrvatsku", kaže Živković Matijević, a s njom se složio i Stojić.
Postavlja pitanje na koji način analitičari računaju i iz kojih podataka izvlače rezultate koje gotovo svakoga tjedna šalju u javnost. Nedavno su se predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda trebali ispričavati nakon što su potpuno promašili u svojim procjenama u vezi s golemom prezadužešću istočne Europe koja je, prema njima, bila samo na korak od provalije bankrota.
"Ispričavamo se, pogriješili smo u izračunu", posipali su se pepelom predstavnici MMF-a. Iako mnogi domaći analitičari tvrde da je opisivanje tehnike i metodologije izračuna prilično dosadno za medije, Zrinka Živković Matijević pokušala je objasniti: "Prognoze kretanja BDP-a rade se analizom njezinih sastavnih komponenti kao što su osobna potrošnja, državna potrošnja, investicije, neto izvoz te naposljetku zalihe.
Svaka od njih zavisna je varijabla koja ovisi o kretanju niza drugih čimbenika, a to su kretanja u realnom sektoru kao što je industrijska proizvodnja ili trgovina na malo.
Namet jača kunu
Mnogo toga ovisi i o financijskom sektoru (kreditna aktivnost banaka, kretanja na tržištima kapitala), kretanja na tržištu rada (zaposlenost/ nezaposlenost, neto odnosno bruto plaće), mjere monetarne i fiskalne politike, međunarodnog okruženja (uvoz, izvoz, gospodarstva naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera ili najvažnijih emitivnih tržišta).
Prilikom procjene rasta/pada BDP-a uzimaju se u obzir svi navedeni čimbenici i ugrađuju u postojeći model, razvijen kao interni alat Direkcije za ekonomska istraživanja. Kao glavni izvor podataka koriste se službene statistike nadležnih institucija poput Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, HNB-a, Ministarstva financija, ali i prognoze i podaci ostalih članica grupe u kojoj analitičari rade.
Osim toga, mnogi od njih već su neko vrijeme uključeni u dugu kolonu stručnjaka koji su upozoravali Vladu što čeka hrvatsko gospodarstvo ako se ne sreže potrošnja i ne krene s ozbiljnim reformama. To su zadnji napravili analitičari PBZ-a koji su kazali da najnoviji krizni namet na plaće hrvatskih građana nema nekog smisla ako se odmah i bez odgode ne krene u reformu gospodarstva.
"U trenutačnim je uvjetima najvažnije omogućiti provođenje gospodarske politike u smislu smanjenja proračunskog deficita i njegova financiranja na inozemnim tržištima, jer bi i u slučaju postojanja sredstava na domaćem tržištu financijske potrebe države poticale istiskivanje ostalih sektora s izvora financiranja, te gomilanje dospjelih nenaplaćenih potraživanja i produbljivanje nelikvidnosti u sustavu. Ostaje međutim prioritet kreatora gospodarske politike sređivanja odnosno smanjenja rashodne strane proračuna s obzirom na neodrživost dosadašnje državne potrošnje", kaže Zrinka Živković Matijević.
Osim što je šira javnost ogorčena novim nametom te se pita hoće li nakon njega zaista doći do potrebnih reformi, stručna javnost postavlja pitanje hoće li dovesti do pada potrošnje, a time i pada proizvodnje. Na to je pitanje pokušao odgovoriti Stojić, koji ne smatra da bi to nužno trebalo voditi u pad makroekonomskih pokazatelja.
"Najnovije mjere Vlade ne trebaju nužno voditi u negativnost. Naime, porezni namet mogao bi se odraziti najviše na trgovačke lance koji će morati smanjivati svoje marže, jer 5 milijardi kuna nije mala stavka. Osim toga, povećanje PDV-a moglo bi voditi smanjenju uvoza koji bi se mogao ogledati u poboljšanju vanjskotrgovinske bilance, što naposljetku kao rezultat ima jačanje kune", zaključuje Stojić.
Gotovo nije bilo analitičara koji u javnost nije izlazio s procjenama kretanja BDP-a. Vrijeme je odmicalo, prognoze postale sve češće, a gospodarska kriza odjednom se nije učinila tako dalekom kako su to iz Vlade htjeli uvjeriti javnost, pa su i procjene posljedično počele bivati sve pesimističnije.
Analitičari su u posljednje vrijeme osjetili potrebu naglašavati kako su njihova najnovija predviđanja revidirana u odnosu na prethodne prognoze jer se gospodarski pokazatelji mijenjaju iz dana u dan, i to na sve lošije.
Osim toga, potezi Vlade koje malo tko očekuje i koji više izgledaju kao vatrogasna mjera, kako su je nazvali analitičari Privredne banke Zagreb, dodatno mijenjaju perspektive analitičara koji više ne znaju što ih čeka iza ugla kreatora makroekonomske politike. Tako su analitičari Raiffeisen banke u svojim najnovijim kvartalnim analizama naveli da ove godine očekuju pad BDP-a 4,5 posto, uz dodatak da bi se vrlo lako moglo dogoditi da on bude i veći. "U trenutačnim uvjetima ne iznenađuju česte promjene ekonomskih prognoza na gore, ne samo u Hrvatskoj, nego i u razvijenim državama.
Specifična situacija
Situacija u Hrvatskoj je, mogli bismo reći, specifična odnosno pod većim utjecajem države jer je njezina uloga također znatno veća nego kod razvijenih tržišnih ekonomija. Stoga potezi Vlade odnosno fiskalne politike više utječu na naše procjene", kaže Zrinka Živković Matijević, ekonomska analitičarka Raiffeisen Consultinga. Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, tvrdi da cijela istočna Europa ima manjak Državni utjecaj i nedostatak podataka otežavaju život analitičarastatističke preciznosti. "Istočna Europa nema dovoljno statističke stabilnosti da bi se dobili pravi podaci pa je zato promjenjivost prilikom izrade predviđanja veća", tvrdi Stojić. Primjećuje da pojedini analitičari u istočnoj Europi često proizvoljno tumače neke podatke, što dovodi do različitih tumačenja, ali i rezultata. Gotovo svi tvrde da česte promjene u predviđanjima i sve lošiji pokazatelji nemaju utjecaja na odluke stranih ulagača. "Nove (lošije) prognoze ipak ne bi trebale utjecati na stav investitora u Hrvatsku", kaže Živković Matijević, a s njom se složio i Stojić.
Postavlja pitanje na koji način analitičari računaju i iz kojih podataka izvlače rezultate koje gotovo svakoga tjedna šalju u javnost. Nedavno su se predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda trebali ispričavati nakon što su potpuno promašili u svojim procjenama u vezi s golemom prezadužešću istočne Europe koja je, prema njima, bila samo na korak od provalije bankrota.
"Ispričavamo se, pogriješili smo u izračunu", posipali su se pepelom predstavnici MMF-a. Iako mnogi domaći analitičari tvrde da je opisivanje tehnike i metodologije izračuna prilično dosadno za medije, Zrinka Živković Matijević pokušala je objasniti: "Prognoze kretanja BDP-a rade se analizom njezinih sastavnih komponenti kao što su osobna potrošnja, državna potrošnja, investicije, neto izvoz te naposljetku zalihe.
Svaka od njih zavisna je varijabla koja ovisi o kretanju niza drugih čimbenika, a to su kretanja u realnom sektoru kao što je industrijska proizvodnja ili trgovina na malo.
Namet jača kunu
Mnogo toga ovisi i o financijskom sektoru (kreditna aktivnost banaka, kretanja na tržištima kapitala), kretanja na tržištu rada (zaposlenost/ nezaposlenost, neto odnosno bruto plaće), mjere monetarne i fiskalne politike, međunarodnog okruženja (uvoz, izvoz, gospodarstva naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera ili najvažnijih emitivnih tržišta).
Prilikom procjene rasta/pada BDP-a uzimaju se u obzir svi navedeni čimbenici i ugrađuju u postojeći model, razvijen kao interni alat Direkcije za ekonomska istraživanja. Kao glavni izvor podataka koriste se službene statistike nadležnih institucija poput Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, HNB-a, Ministarstva financija, ali i prognoze i podaci ostalih članica grupe u kojoj analitičari rade.
Osim toga, mnogi od njih već su neko vrijeme uključeni u dugu kolonu stručnjaka koji su upozoravali Vladu što čeka hrvatsko gospodarstvo ako se ne sreže potrošnja i ne krene s ozbiljnim reformama. To su zadnji napravili analitičari PBZ-a koji su kazali da najnoviji krizni namet na plaće hrvatskih građana nema nekog smisla ako se odmah i bez odgode ne krene u reformu gospodarstva.
"U trenutačnim je uvjetima najvažnije omogućiti provođenje gospodarske politike u smislu smanjenja proračunskog deficita i njegova financiranja na inozemnim tržištima, jer bi i u slučaju postojanja sredstava na domaćem tržištu financijske potrebe države poticale istiskivanje ostalih sektora s izvora financiranja, te gomilanje dospjelih nenaplaćenih potraživanja i produbljivanje nelikvidnosti u sustavu. Ostaje međutim prioritet kreatora gospodarske politike sređivanja odnosno smanjenja rashodne strane proračuna s obzirom na neodrživost dosadašnje državne potrošnje", kaže Zrinka Živković Matijević.
Osim što je šira javnost ogorčena novim nametom te se pita hoće li nakon njega zaista doći do potrebnih reformi, stručna javnost postavlja pitanje hoće li dovesti do pada potrošnje, a time i pada proizvodnje. Na to je pitanje pokušao odgovoriti Stojić, koji ne smatra da bi to nužno trebalo voditi u pad makroekonomskih pokazatelja.
"Najnovije mjere Vlade ne trebaju nužno voditi u negativnost. Naime, porezni namet mogao bi se odraziti najviše na trgovačke lance koji će morati smanjivati svoje marže, jer 5 milijardi kuna nije mala stavka. Osim toga, povećanje PDV-a moglo bi voditi smanjenju uvoza koji bi se mogao ogledati u poboljšanju vanjskotrgovinske bilance, što naposljetku kao rezultat ima jačanje kune", zaključuje Stojić.
Izvor: business.hr
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Oprez na svjetskim burzama, inflacija i dalj...
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema japanskom jenu, oslabio p...
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 01.07.2024 Od utorka cijena osnovnog benzina 11 centi, a dizela osam ce...
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 04.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 02.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 04.07.2024 Američko tržište rada zadržalo cijene nafte na 87 dolara
- 04.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli uz skroman promet
- 04.07.2024 Cijene stambenih objekata porasle 9,1 posto na godišnjoj razini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 04.07.2024 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi blago porasli
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.06.2024 Evo zašto je ACC pauzirao gradnju tvornica u Njemačkoj i Italiji
- 04.07.2024 Članovima obveznih mirovinskih fondova dostavljena godišnja potvrda REGOS-a
- 04.07.2024 Potražnja za njemačkim industrijskim proizvodima oslabila i u svibnju
- 04.07.2024 Na Kvarneru u šest mjeseci milijun noćenja, najave za sezonu odlične
- 04.07.2024 Ericsson ponovo najavljuje otpis zbog američkog Vonagea
- 04.07.2024 Očekujemo ponovo jako dobru turističku sezonu
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2024)
(koji na 30.06.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +19,99% | 5 | ||||
Erste Quality Equity | +16,28% | 5 | |||||
Capital Breeder | +14,85% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 04.07. 15:54 | 2826,12 | 13,96 |
0,50 |
|
CROBEX10* | 04.07. 15:54 | 1693,81 | 10,07 |
0,60 |
|
CROBEX10tr* | 04.07. 15:54 | 1888,99 | 14,69 |
0,78 |
|
ADRIAprime* | 04.07. 15:54 | 2026,56 | 14,44 |
0,72 |
|
CROBISTR* | 04.07. 16:31 | 174,9137 | 0,04 |
0,02 |
|
CROBIS* | 04.07. 16:31 | 96,6018 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 260,00 € |
0,78% |
149.408,00 € |
KODT2 | 1.570,00 € |
-1,88% |
64.750,00 € |
KODT | 1.600,00 € |
0,00% |
56.000,00 € |
PLAG | 378,00 € |
0,53% |
46.864,00 € |
ERNT | 195,00 € |
0,26% |
45.405,00 € |
ADPL | 12,75 € |
-1,16% |
41.447,95 € |
ADRS2 | 62,40 € |
0,65% |
31.193,60 € |
RIVP | 5,10 € |
1,19% |
30.637,86 € |
MAIS | 44,00 € |
3,29% |
15.048,00 € |
HT | 30,20 € |
0,67% |
13.714,40 € |
Redovni dionički promet: | 583.585,64 € |
Redovni obveznički promet: | 61.375,48 € |
Sveukupni promet: | 644.961,12 € |