Nacionalnim programom reformi Vlada je definirala tri glavna cilja - jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapošljivosti i povezivanje obrazovanja s tržištem rada te održivost javnih financija, što bi trebalo doprinijeti ostvarivanju dugoročno održivog gospodarskog rasta, povećanju zaposlenosti i stvaranju novih radnih mjesta te smanjenju makroekonomskih neravnoteža.

Ova tri cilja, rekao je premijer Plenković, u cijelosti su kompatibilna s temeljnim zadaćama Vlade, a on očekuje da nacionalni program reformi bude vodič u radu svih resora i da će biti temeljno korišten u provođenju reformi.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić kazala je kako Nacionalni program reformi predstavlja bitan korak u pravcu rješavanja problema koji muče gospodarstvo i usporavaju sposobnost gospodarskog rasta.

A ostvarivanju navedenih glavnih ciljeva doprinijet će provedba 53 reformske mjere u 12 reformskih područja.

Objedinjavanje inspekcija, rezanje svih upravnih pristojbi

Jačanje konkurentnosti gospodarstva planira se provesti kroz unaprjeđenje poslovnog okruženja, poboljšanje raspolaganja i upravljanja državnom imovinom, učinkovito upravljanje ljudskim resursima i pružanje usluga u javnoj upravi, uklanjanje institucionalne, ustrojstvene i funkcionalne fragmentacije u javnoj upravi te poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava,

Tako se, između ostaloga, navodi kao jedna od mjera mjera i objedinjavanje inspekcijskih službi u gospodarstvu. Dalić je navela kako danas u Hrvatskoj ima 50 inspekcija u kojima je zaposleno više od 2.200 osoba. Analiza je pokazala da, primjerice, jedan mali poduzetnik u djelatnosti trgovine se na dnevnoj bazi može susresti sa više od 10 inspekcija, ilustrirala je Dalić.

Navodi se i daljnje smanjenje administrativnih troškova i neporeznih davanja, kojim će dodatno će se rasteretiti poduzetnici i obrtnici. U okviru navedene reformske mjere provest će se administrativno rasterećenje za 30 posto u prosjeku do kraja 2017. te parafiskalno rasterećenje za barem 20 posto u razdoblju 2017.-2019.

Predviđeno je i ukidanje svih upravnih pristojbi koje čine izravan prihod središnjeg državnog proračuna, a u partnerstvu s poslovnim sektorom Ministarstvo gospodarstva će tijekom 2017. pokrenuti interaktivni web portal putem kojeg će poduzetnici i građani prijavljivati administrativne troškove, prepreke i namete.

Poduzimat će se i aktivnosti u cilju povećanja učinkovitosti institucija, a to uključuje pojednostavljenje pravila i ubrzanje rada administracije i sudova, dok će se povećanje učinkovitosti javne uprave postići će se prvenstveno učinkovitim upravljanjem ljudskim resursima uz revidiranje sustava određivanja plaća koji će poticati stručnost i osigurati nagrađivanje temeljem rezultata rada svakoga zaposlenika.

Vlada tako planira provesti cjelovito normativno uređenje organizacije i obavljanja poslova državne uprave i racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa, kao i racionalizaciju prvostupanjskih tijela i područnih jedinica tijela državne uprave (TDU).

Povećanje zapošljivosti i povezivanje obrazovanja s tržištem rada planira se postići provedbom reforme programa obrazovanja, cjeloživotnog učenja i integracije na tržište rada; usklađivanjem obrazovnih programa s potrebama tržišta rada na razini strukovnog i visokog obrazovanja te provedbom reforme školstva.

Izmjene Zakona o državnoj reviziji

Održivost javnih financija, pak, planira se postići jačanjem okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije odnosno daljnjim smanjivanjem proračunskog manjka, koje će rezultirati snižavanjem udjela javnog duga u BDP-u, a time i poboljšanjem kreditnog rejtinga države i smanjivanjem cijene zaduživanja kako za državu tako i za privatni sektor.

U sklopu toga osigurat će se stroža provedba preporuka državne revizije. Provest će se prilagodba zakonodavnog okvira vezana uz sankcioniranje nepostupanja po preporukama Državnog ureda za reviziju (DUR) s ciljem povećanja održivosti javnog duga i jačanja upravljanja javnim financijama. Prijedlogom Zakona o državnoj reviziji namjerava se uvesti sankcioniranje subjekata revizije i odgovornih osoba za neizvršavanje danih naloga i preporuka i nedostavljanje izvješća u propisanom roku; jasnije odrediti tko su subjekti revizije i što obuhvaća postupak revizije; produžiti rok za dostavu izvješća o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna; uvesti mogućnost angažiranja posebnih stručnjaka kao vanjskih suradnika radi rješavanja specifičnih pitanja; detaljnije pojasniti obveze zaposlenika u DUR-u.

Nadalje, navodi se i smanjenje dugova u zdravstvu i održivost zdravstvenog sustava; unaprjeđenje sustava socijalnih naknada te osiguranje dugoročne održivosti mirovinskog sustava.

Poticanje duljeg rada penalizacijom prijevremenog umirovljenja

Ključna mjera za poboljšanje učinkovitosti mirovinskog sustava je, kako se ističe, poticanje dužeg ostanka u svijetu rada, što se namjerava postići obeshrabrivanjem prijevremenog umirovljenja, odnosno većom tzv. penalizacijom prijevremene starosne mirovine. Umjesto važećih umanjenja koja ovise o duljini mirovinskog staža (polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine iznosi od 0,10 posto do 0,34 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja), predlaže se uvođenje jedinstvenog polaznog faktora za svaki mjesec prije navršenih godina osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu neovisno o godinama navršenog mirovinskog staža.

Primjerice, u Austriji se prijevremena starosna mirovina umanjuje 4,2 posto po godini ranijeg umirovljenja do maksimalno 15 posto, u Sloveniji 0,3 posto po mjesecu do maksimalno 18 posto, u Njemačkoj 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, u Litvi 0,4 posto po mjesecu, ali se mirovina preračunava nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu.

Kaže se i da će se donošenjem Nacionalnog plana razvoja bolnica poboljšati kvaliteta zdravstvene usluge i unaprijediti bolnička zdravstvena zaštita u cjelini. Izradit će se mjere za stimulaciju ostanka mladih liječnika u RH te osigurati brže i lakše dobivanje specijalizacija, a iz sredstava EU fondova financirat će se kontinuirano stručno usavršavanje liječnika. Racionalizacija potrošnje, osigurat će se kroz kontrolu opsega i kvalitete pružanja usluga svih zdravstvenih subjekata.

Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a program konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike.

Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU-a za državu članicu.

Program konvergencije - usporavanje rasta BDP-a

U programu konvergencije, koji su sve države članice EU obvezne donositi i usklađivati svoju ekonomsku politiku sa zajedničkim definiranim ciljevima i odredbama EU, navodi se kako Vlada u ovoj godini očekuje rast gospodarstva za 3,2 posto.

U 2018. rast BDP-a usporit će se, prema projekcijama, na 2,8 posto, godinu dana kasnije na 2,6, a u 2020. godini na 2,5 posto. "Navedeno usporavanje u projekcijskom razdoblju rezultat je konvergencije rasta BDP-a prema rastu potencijalnog BDP-a u srednjoročnom razdoblju", navodi se u programu konvergencije.

Gospodarski rast će se, dodaje se, kroz cijelo razdoblje temeljiti isključivo na doprinosu domaće potražnje.

Ističe se i kako je stabilnost javnih financija temelj trajnog ekonomskog rasta, pa je jedna od ključnih odrednica politike Vlade fiskalna konsolidacija temeljena na smanjenju proračunskog manjka te poticanju ekonomskog rasta čime se, između ostalog, pridonosi značajnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u.

"Stoga je ključni naglasak fiskalne politike na strogoj kontroli proračunske potrošnje te iskorištavanju svakog viška prihoda u odnosu na planirane za daljnje smanjenje proračunskog manjka", navodi se u programu.

Lani je udjel proračunskog deficita u BDP-u pao na samo 0,8 posto, što je njegova najniža razina od kada se vode ti podaci po postojećoj metodologiji. U ovoj se godini, pak, očekuje povećanje deficita na 1,3 posto BDP-a, da bi u 2018. ponovno pao na 0,8 posto.

U programu konvergencije navodi se i da se u idućem razdoblju očekuje nastavak pada javnog duga, nakon što su se prošle godine i nominalno, kao i njegov udjel u BDP-u smanjili.

Tako bi, nakon što je lani skliznuo na 84,2 posto BDP-a, javni dug u 2017. pao na 81,2 posto, a godinu dana kasnije i ispod 80 posto BDP-a

"Svi navedeni napori omogućuju i ispunjavanje Preporuka vijeća EU vezano uz rješavanje prekomjernog proračunskog manjka te posljedični izlazak RH iz procedure prekomjernog proračunskog manjka u sljedećih nekoliko mjeseci", navodi se u programu konvergencije.