Damjana Domanovac, koja za sebe voli reći da je ponajprije turistička novinarka koja je pokrenula časopis "Putovanja za dvoje", nakon što je deset godina tesala zanat na svom Sajmu vjenčanja, upustila se u organizaciju međunarodnoga sajma turizma. Sajmom Place2go, koji se otvara danas i traje do nedjelje, uvjerena je Domanovac, razvit će kulturu putovanja kod hrvatskih građana. Upravo zato što nije razvijeno, hrvatsko emitivno turističko tržište predstavlja golem potencijal koji treba iskoristiti, kaže Domanovac. Tako obrazlaže činjenicu da je na svoj sajam privukla svjetske turističke zajednice i kompanije, poput turističkih zajednica Malezije, Tajlanda, Indonezije te globalnih zrakoplovnih kompanija.

Koja je razlika između Crotoura, koji organizira Ministarstvo turizma, i sajma Place2go?
Naš je sajam okrenut ponajprije korisnicima i ne može se mjeriti s nekim nacionalnim ili regionalnim sajmovima koji su namijenjeni poslovnom segmentu turizma. Želimo da u idućih nekoliko godina preraste u regionalni sajam namijenjen građanima. Sve se destinacije žele prezentirati, a puno nam je lakše i financijski prihvatljivije ako to napravimo zajedno. Ovo je prva godina i pod povećalom smo jer partneri žele vidjeti koliko ćemo ljudi privući kako bi nam se pridružili dogodine.

Kakav je odziv domaćih agencija?
Iskreno, voljela bih da na mjestu izlagača imamo više hrvatskih agencija, ali njih zato očekujemo u poslovnom posjetu sajmu, kojeg dobar dio industrije još uvijek "snima". Imamo, doduše, dobar broj specijaliziranih agencija za određena područja u turizmu, ali i značajan broj turističkih zajednica.

Kako vas podupire Ministarstvo turizma, imate li njihovu financijsku potporu?
Nemamo financijsku potporu institucija, a u gužvi oko organizacije sajma previdjeli smo mogućnost sudjelovanja na natječaju HTZ-a za potporu manifestacijama, koji je nedavno zaključen. U prihodovnom smislu isključivo smo orijentirani na prodaju izložbenoga prostora te na dva velika sponzora, Mazdu i Qatar Airways. Turistička zajednica Grada Zagreba pomogla nam je u programskom dijelu. Jasno mi je da i Ministarstvo i HTZ žele vidjeti kako će sve to izgledati prije nego što nas podrže u financijama.

Što uopće vaši izlagači imaju od sajma s obzirom na izuzetno mali broj hrvatskih građana koji turistički putuju u inozemstvo?
Hrvatska je za njih novo i neiskorišteno tržište, oni na to tako gledaju. Na tržištu na kojem već imaš volumene ne moraš se toliko truditi kao na tržištu s kojeg tek želiš povući goste. Mi imamo duplo više stanovnika nego Slovenija, a mnogo više Slovenaca putuje na godišnji odmor u inozemstvo. Nešto malo se promijenilo sa serijama koje su ljude nagnale na putovanje u Istanbul, čak i one koji nikad nisu sjeli u avion. Važno je razbiti prvu barijeru, otisnuti se na prvo putovanje. Ako netko nikad nije sjeo u avion ili se nekamo dalje uputio automobilom, ne zna što putovanje znači. Vlada percepcija da su putovanja u inozemstvo skuplja nego ona u Hrvatskoj te da su komplicirana, što ne mora biti istina s obzirom na brojne mogućnosti putovanja danas. Naravno, ne možemo očekivati da putuje puno ljudi u zemlji koja ima toliko nezaposlenih i umirovljenika. Dolaze, međutim, neke nove generacije koje su puno otvorenije, mnogo bolje vladaju stranim jezicima i orijentirane su prema cijelom svijetu. Puno ulažemo u edukaciju tih mladih ljudi koji su naši budući putnici.

Koliko vam iskustvo sajma vjenčanja pomaže u organizaciji turističkog sajma?
Na sajmu vjenčanja, na kojem sam definitivno ispekla zanat, više je malih izlagača nego na turističkom sajmu, koji ipak uključuje jače igrače na tržištu. Sajam vjenčanja, koji smo radili deset godina, iz malog sajma sa 36 izlagača dogurao je do više od 250 izlagača. Iz "kućne radinosti" pretvorio se u industriju. Vjerujem da će i ovaj sajam godinama narasti i po broju izlagača i broju posjetitelja.

Vaša je primarna djelatnost izdavaštvo, časopis "Putovanja za dvoje" putem franšize distribuira na šest tržišta? Kako taj posao ide u krizi?
Putovanja za dvoje, osim u Hrvatskoj, idu u Srbiji, Francuskoj, Njemačkoj, Sloveniji i unazad godinu dana u BiH. Izvozom naših izdanja pokrivamo 13 europskih i dvije izvaneuropske zemlje. Vrlo smo zadovoljni što se naše francusko tržište razvija vrlo brzo, Slovenija i Srbija su se uhodale, a do ljeta bi još trebalo krenuti mađarsko i talijansko izdanje. To pokazuje da je neki hrvatski proizvod prepoznat u svijetu kao kvalitetan.

Projekt se širi unatoč krizi, pokazuje li to da je turizam ipak među žilavijim sektorima? Kako iz vašeg ugla izgledaju promjene koje su se ipak dogodile industriji putovanja, prati li te promjene hrvatski turizam?
Kriza je skratila putovanja, ali ih nije ukinula. Došli su neki novi igrači te nova konkurencija koja je automatski snizila cijene, pogotovo u avioprijevozu. Novi akteri donijeli su novu ponudu koja je sad raznovrsnija, popunjavaju se niše koje prije nisu ni postojale, agencije se specijaliziraju, više se prilagođavaju potrebama putnika. Putnici sve manje žele sedam dana boraviti na istome mjestu, to im je dosadno. Kod nas pak u sedmom i osmom mjesecu morate uzeti minimalno sedam dana boravka, i to od subote do subote. Kad odete na bilo koju stranu destinaciju, htjet ćete vidjeti što više toga, na jednom se mjestu želite zadržati maksimalno tri dana, to stranci očekuju i od Hrvatske. Naša se ponuda hitno mora prilagoditi ako očekujemo strance s jakih tržišta. Gosti ne žele ležati sedam dana na plaži, ne žele vidjeti samo Hrvatsku nego i susjedne zemlje.