Skorašnji dolazak cjepiva protiv koronavirusa prijeti „vladavini bikova" na tržištu zlata na kojemu uspon vrijednosti najplemenitijeg metala traje već dvije godine, a ljetos se dogodila i najviša cijena u povijesti. S kolovoške cjenovne razine od 2000 dolara za uncu, zlato je već pojeftinilo oko 10 posto, s obzirom da je objavom vijesti o obećavajućim rezultatima kliničkih ispitivanja cjepiva došlo do obnove interesa investitora za rizičniju imovinu, poput dionica. Tako se u petak oko 13 sati uncom trgovalo po 1864 dolara što je 0,2 posto viša cijena nego dan ranije.

Došlo svome kraju

Dio analitičara smatra kako se nalazimo na početku razdoblja klizanja cijene zlata. Tako analitičari Macquariea smatraju da je „ciklično bikovsko tržište" zlata već došlo svome kraju, piše Financial Times. Oni su usporedili današnje stanje s tržištu s onim iz 2013. kada je nestao desetljeće dugi trend uspona cijene. U toj banci očekuju da će iduće godine cijena pasti na 1550 dolara za uncu, što znači da bi u odnosu na sadašnje razine zlato pojeftinilo 17 posto. Marcus Garvey, direktor analize plemenitih metala i roba u Macquarieu smatra da će investitori tijekom zime svjedočiti bitki između kratkoročnih COVID-19 izazova i dugoročnijeg trenda. Garvey smatra kako se iduće godine može očekivati globalni gospodarski rast, pa smatra da je zlato prešlo svoj vrhunac.

1864 dolara cijena je po kojoj se u petak oko 13 sati trgovalo uncom zlata, što je 0,2 posto više nego dan ranije.

Valja naglasiti kako su nedavnu rasprodaju na tržištu zlata uglavnom predvodili investicijski fondovi čijim se udjelima trguje na burzi (ETF), a koji prate kretanje cijene tog metala. Podsjetimo, upravo je njihova potražnja u prvom polugodištu uzrokovala ovogodišnji skok cijene. Od vrhunca postignutog sredinom listopada, fizičke zalihe zlata ETF-ova smanjile su se za 1,9 milijuna unci, na 109 milijuna unci, pokazuju podaci Bloomberga. K tome, zalihe u najvećem „zlatnom" ETF-u, SPDR Gold Shares, dosegnule su prošloga tjedna najnižu razinu od srpnja. Susan Bates, analitičarka Morgan Stanleyja, ističe kako ta banka prognozira nekoliko „faktora medvjeđeg tržišta" koji će zajedno negativno utjecati na zlato. Uz oporavak globalnog gospodarstva, to su i distribucija cjepiva te rast prinosa na obveznice.

Dio investitora u plemenite metale preusmjerio se na one koji su više vezani uz industrijsku potražnju, nadajući se da će profitirati od postpandemijskog oporavka. Kako cijena zlata pada, srebro - koje se koristi u proizvodnji fotonaponskih panela - na putu je da i drugi uzastopni mjesec ostvari rast vrijednosti. Cijena platine, metala koji se koristi u automobilskim katalizatorima, porasla je prošloga tjedna na najvišu razinu od sredine rujna. U petak se srebrom trgovalo po 24 dolara za uncu, a platinom po 962 dolara. „Cijepljenje će smanjiti rizik, pa je zlato manje poželjno kao štit od nesigurnosti", tumači Trevor Raymond, direktor istraživanja u strukovnom udruženju za platinu.

Tržište zlata ne može se pouzdati ni u kupnje središnjih banaka. Te su institucije u kolovozu postale neto prodavatelji zlata po prvi put u zadnjih godinu i pol, pokazuju podaci Svjetskog vijeća za zlato (WGC). No, zato bi podršku tržištu mogle dati Indija i Kina, najveći svjetski potrošači zlata. Kupci iz obje države suzdržavali su se od sudjelovanja u ovogodišnjem usponu cijene, s obzirom da je globalna potražnja za nakitom u trećem tromjesečju srezana za 29 posto, pokazuju podaci WGC-a.

Strah od inflacije

Međutim, prosječna premija na cijene zlata u Indiji i Kini u odnosu na cijene na međunarodnom tržištu vratila se blizu predpandemijskih razina, upozoravaju analitičari američke banke Goldman Sachs. Rhona O′Connell, analitičarka brokerske tvrtke StoneX, ističe da bi potražnja iz Kine i Indije mogla rasti kako ubrzava prodaja zlata koje drže ETF-ovi. Istovjetni slučaj dogodio se prije sedam godina kada se cijena zlata ispuhala.

S obzirom da se smatra zaštitom od inflacije, zlato bi se moglo oporaviti ako inflacija u najvažnijim gospodarstvima ubrza, a središnje banke zaostanu u podizanju kamatnih stopa. Naime, pad inflacijski prilagođenih, odnosno „realnih" kamatnih stopa bio je jedan od ključnih pokretača ovogodišnjeg poskupljenja zlata.

U Goldman Sachsu smatraju da je globalni „rizik od inflacije veći nego ikad u razdoblju od 70-ih godina" zbog najavljenih javnih ulaganja u projekte „zelenog gospodarstva" u Kini, Europi i SAD-u.

U Goldmanu predviđaju da će cijena unce dosegnuti 2300 dolara u idućih nekoliko mjeseci. U Citibanku prognoziraju da će cijena zlata tijekom 2021. dosegnuti novu rekordnu razinu, s obzirom da kupnje obveznica od strane središnjih banaka i dalje pritišću prinose prema nuli. No, Marcus Garvey iz banke Macquarie smatra kako je povezivanje kretanja cijene zlata s inflacijom pretjerano pojednostavljivanje tržišnih mehanizama.

„Zlatom se trguje u međuovisnosti između inflacije i kamatnih stopa. Ne kažemo da ne postoje očekivanja rasta stope inflacije, ali mislimo da će mnogo veći biti rast nominalnih prinosa", zaključuje Garvey.