Ulagači u start-upove kažu da bi država trebala snositi dio rizika zajedno s budućim mikropoduzetnicima te ih ne kažnjavati izbacivanjem iz poduzetništva ne uspiju li iz prvog pokušaja.

Dobro odvagnite isplati li vam se ući u biznis s tvrtkom za 10 kuna jer bi vas to, ne počnete li brzo ostvarivati rast, moglo dugotrajno izbaciti iz poduzetništva. Upozoravaju na to investitori i financijaši koji najviše rade sa start-upovima inovativne buduće poduzetnike koji ne raspolažu velikim kapitalom povodom mogućnosti otvaranja jednostavnih dioničkih društava s temeljnim kapitalom od 10 kuna.

A efekt novih zakona?

Mihovil Barančić, investitor i predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela CRANE, ističe da je namjera Vlade za pohvalu, ali da valja biti oprezan.Ističe da u Njemačkoj i Italiji postoji mogućnost registracije tvrtke za jedan euro, jer bi inače trebalo uložiti 30.000 eura. "U Hrvatskoj, međutim, zakonodavac nije uzeo u obzir efekt svih novih zakona. Zato se bojim da bi se moglo dogoditi da mladi koji žarko žele pokrenuti svoj posao za sedam dana osnuju tvrtku, a zatim da sedam godina ni oni ni nitko iz njihove obitelji ne smiju biti poduzetnici, odnosno osnovati nove tvrtke", upozorava Barančić.Objašnjava da država svim poduzećima nameće niz troškova i netko tko nema zalihu novca sa strane može brzo očekivati da će zapasti u dugove. Navodi da su ove godine dodatno postroženi zakoni i tvrtka koja ne može servisirati svoje obveze može ili u dokapitalizaciju ili u stečaj."Mnogo inovativnih i poduzetnih mladih ljudi moglo bi se tako lako pretvoriti u dužnike državi koji, dok ih ne podmire, ne mogu osnivati nove tvrtke. To bi u poslovno najkreativnijem dijelu društva moglo ubiti inicijativu i pretvoriti ih iz stvaratelja novih radnih mjesta u one koji radna mjesta isključivo traže", kaže Barančić.Saša Cvetojević, najaktivniji investitor u start-upove u Hrvatskoj, kaže kako novi poduzetnici trebaju znati da će im država nabiti velike troškove radili oni prihod ili ne. Navodi da ih čekaju brojni parafiskalni nameti, od spomeničke rente i lokalnoga poreza na tvrtku nadalje, što, pak, znači da moraju zaraditi mnogo novca i za plaću i doprinose za direktora."Vlada je s jednostavnim dioničkim društvima napravila dobar prvi korak, ali nije problem samo jednostavno otvaranje tvrtki već i jednostavno poslovanje", naglašava Cvetojević.

Preopterećeni davanjima

Damir Sabol, osnivač Iskona i danas vrlo aktivan investitor, podsjeća na to da su tvrtke preopterećene davanjima. Nije dobro, upozorava, što će ista pravila vrijediti za jednostavne kao i za obične d.o.o.-e. "Niz je nepotrebnih troškova, od toga da tvrtke deset puta više plaćaju komunalnu naknadu, a onda vam još ZAMP i HRT dođu po svoj dio", komentira Sabol.

Prpić: Ne, hvala

Hrvoje Prpić, prvi domaći poslovni anđeo i osnivač HGspota, kaže da osobno zbog svih tih razloga ne bi osnovao tvrtku za 10 kuna. "Država bi mogla mnogo toga promijeniti kad bi ukinula, primjerice, skupu objavu u Narodnim novinama i žigove, jer takve stvari ne postoje na zapadu", kaže Prpić. Ulagači u start-upove zaključuju da bi država trebala snositi dio rizika zajedno s budućim mikropoduzetnicima te ih ne kažnjavati izbacivanjem iz poduzetništva ne uspiju li iz prvog pokušaja.

I trošak knjigovođe, bez kapitala, put u gubitak

Beznačajni temeljni kapital u pravilu ne znači ništa ne samo za nova društva koja je moguće po novome registrati s kapitalom od 10 kuna, nego i za ona koja se osnivaju s minimalnim osnivačkim kapitalom od 20 tisuća kuna, upozoravaju porezni stručnjaci. Osnivanje tvrtki s malim temeljnim kapitalom ne predstavlja ni poslovni ni financijski potencijal, pa je osnovni problem i kod novih tvrtki kako će početi poslovati s tako niskim kapitalom i stupati u odnose s vjerovnicima. Očekuje se da će njihovi osnivači morati financijski podmetnuti leđa i da će za svoje atraktivne poslovne ideje trebati izdati vlastite zadužnice, ako na to pristane vjerovnik, ili na sebe ugovorno preuzeti dug nove pravne osobe. Treća je varijanta da osnivači i članovi društva s beznačajnim kapitalom daju u zalog svoju imovinu ili neka druga dobra. Upravo stoga je potreban velik oprez pri osnivanju tvrtki za 10 kuna, potvrđuje i Vlado Brkanić, glavni urednik mjesečnika RRiF."I kod jeftinog osnivanja tvrtki za deset kuna osnivači moraju raspolagati određenim obrtnim kapitalom, barem za plaćanje prvih troškova. Ako tvrtka nema kapitala, postavlja se odmah pitanje čime će isplatiti prve plaće ako ima zaposlenih. Ako, pak, takva tvrtka i ne zapošljava, opet će imati problem manjka sredstava za plaćanje nabave dobara i usluga", upozorava Brkanić, dodajući da nova tvrtka najlakše do obrtnog kapitala može doći zajmom koji osnovač daje vlastitoj tvrtki. I porezni savjetnik Ivan Idžojtić smatra da nove tvrtke s kapitalom od deset kuna ne mogu početi poslovanje bez vanjskih izvora, a upitno je, kaže, kako će doći do njih. "Zakonska dozvola za osnivanje društava koja su praktički bez kapitala potencira problem miješanja privatnog kapitala osnivača s kapitalom njegova društva, zbog čega se i dosad izbjegavalo unošenje ušteđevine u kapital tvrtke. Teško je štednju uloženu u temeljni kapital tvrtke kasnije iznijeti, dok se pozajmica može, ako treba, jedostavno vratiti iz poslovanja", objašnjava Idžojtić. Novopečenim poduzetnicima preporučuje se da zaborave na porezne savjetnike, koji su nepotreban trošak s obzirom na to da njihov angažman postiže svrhu samo kod tvrtki koje imaju velike rizike koji se tiču poreza, a to start-upovi nisu. Računovodstvene i knjigovodstvene usluge trebat će im od prvog dana, ali i pritom opet postoji "ali". "Odmah se moraju voditi knjige. Tako nastaju troškovi koji zbog manjka kapitala mogu postati gubici. Nova tvrtka u mjesec dana može postati prezaduženo društvo koje po novome zakonu o financijskom poslovanju u kratkom roku ispunjava uvjete da se po novom zakonu mora financijski restrukturati", ironizira moguću situaciju Idžojtić.

Pošto tvrtka za 10 kuna?

javnobilježnička naknada 500 kuna

sudska pristojba 30 kuna

pristojba za upis u sudski registar 30 kuna

objava oglasa u Narodnim novinama 200 kuna

izjava osnivača da nema dugova u drugim tvrtkama 47,5 kuna

Naknade ukupno 807,50 kuna

Za 7 dana osnujete tvrtku, a onda 7 godina ne smijete biti poduzetnici

Mihovil Barančić, predsj. CRANE-a

Nije problem samo lako otvaranje tvrtki već i jednostavno poslovanje

Saša Cvetojević, član CRANE-a

Niz je nepotrebnih troškova..., a onda vam još ZAMP i HRT dođu po svoj dio

Damir Sabol, osnivač Iskona

Država bi mogla ukinuti, primjerice, skupu objavu u Narodnim novinama

Hrvoje Prpić, osnivač HGspota