Prema mišljenju poslodavaca, poslovi budućnosti su današnja deficitarna zanimanja iz područja zanatskih poslova - električar, stolar, krojač i šivač, mesar, vodoinstalater te profesije u sferi zelene i digitalne tranzicije, pokazalo je istraživanje Hrvatske gospodarske komore (HGK).

HGK je u četvrtak na konferenciji EDUkarijera - Obrazovanjem do zanimanja budućnosti predstavio rezultate istraživanja o potrebama za dodatnim znanjima i vještinama na tržištu rada. Istraživanje je provedeno među 560 srednjih i velikih tvrtki te 370 građana, navodi se u priopćenju.

Uz poslove budućnosti, istraživanje je pokazalo i da su prilike za edukaciju jedan od vodećih prioriteta radnicima pri odabiru poslodavca, kao i da gotovo 40 posto ispitanih poslodavaca nema predviđen budžet za edukacije zaposlenika.

"Kontinuiranu edukaciju i stjecanje mikrokvalifikacija vidimo kao jedno od rješenja aktualne krize s radnom snagom u Hrvatskoj", kazao je voditelj Samostalne službe za obrazovanje, kvalitetu i informacijsku sigurnost HGK-a Petar Mišević.

Naveo je i kako povratne informacije zaposlenika i poslodavaca koje su prikupili istraživanjem pokazuju da je svijest o važnosti edukacija u obje skupine na razini, no nedostaju konkretne akcije. "Neke stimulativne mjere su već pokrenute, njih pozdravljamo, a cilj nam je lobirati prema donositeljima odluka da se opseg stimulacija proširi", rekao je Mišević.

Poslodavcima je prema istraživanju najteže pronaći zaposlenike sa srednjom stručnom spremom (41 posto), a gotovo jednako zahtjevno je naći zaposlenike s visokom stručnom spremom (28 posto) i niskokvalificirane (25 posto).

Razilaženje kod liste prioriteta zaposlenika i poslodavaca

Rezultati istraživanja pokazali su da postoji značajno razilaženje kada je u pitanju lista prioriteta poslodavaca i zaposlenika. Primjerice, poslodavcima je rad u timu na prvom mjestu, dok je zaposlenicima to jedna od najmanje važnih stavki. S druge strane, validacija rada djelatnika zaposlenicima je važna, dok poslodavcima uopće nije na listi prioriteta.

O trendovima potražnje kvalifikacija na tržištu rada govorilo se na panelu Usklađivanje programa obrazovanja odraslih za potrebe tržišta rada.

"U Hrvatskoj je oko 70 posto učenika uključeno u strukovno obrazovanje, što je više od prosjeka EU, ali upitna je tržišna opravdanost tih kvalifikacija. Nužno je jače povezivanje učenika i poslodavaca, treba zaživjeti model učenja temeljen na radu", kazala je načelnica Sektora za srednjoškolski odgoj i obrazovanje i obrazovanje odraslih iz Ministarstva znanosti i obrazovanja Ivana Pilko Čunčić.

Rekla je i da su zadnjih godina vidljive promjene te da raste interes za strukovnim zanimanjima, među kojima je više onih koja su kvalificirana kao deficitarna.

Rukovoditeljica Odjela za rad s poslodavcima iz Hrvatskog zavod za zapošljavanje Ivana Šimek je rekla da je kretanje zaposlenosti usko povezano uz ekonomske cikluse, što je potvrdila i pandemija, kada se dogodio pad potražnje za radnicima uslijed pada gospodarske aktivnosti.

Kazala je i da je do današnje situacije u kojoj nema dovoljno radnika doveo odljev radno sposobnog stanovništva u EU te starenje stanovništva.

Tihana Marušić iz Atlantic grupe je istaknula kako ih je tržište rada u zadnje dvije godine uslijed pandemije prisililo na traženje vještina.

"U našim oglasima za posao više nećete vidjeti da tražimo određeno radno iskustvo pa čak ni kvalifikacije, u procesu zapošljavanja nemamo više psihotestiranja i testiranja inteligencije. Važne su nam vještine, motivacija te potencijal za razvoj vještina koje su nam potrebne za napredak poslovanja", kazala je.

Član Uprave Hrvatske poštanske banke Ivan Soldo smatra da bi hrvatski studenti bili spremniji za tržište rada kada bi imali priliku raditi za vrijeme studiranja, jer bi na taj način još tijekom obrazovanja mogli primijeniti stečena znanja u praksi.

"Čini mi se da studenti danas uče dva puta, jednom u teoriji, drugi put u praksi", rekao je Soldo.