O državnom zemljištu odlučuju općinska i gradska vijeća, a po novom bi to činila dva birokrata i jedan lokalac. Veći problem od dvojbi o (ne)potkupljivosti izgubljeno je vrijeme.

Čovjek provodi reforme i onemogućava praksu koja je dosad u Hrvatskoj bila normalna i zbog toga je na udaru mnogih kojima se to ne sviđa.

Tim je riječima ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu, prozvanog zbog sukoba interesa, u zaštitu uzeo njegov šef, premijer Zoran Milanović. Glavni argument Jakovininu odvjetniku Milanoviću bio je da je u mandatima bivših vlada "o poljoprivrednom zemljištu, resursu koji je za Hrvatsku čisto zlato, odlučivala rodbina i familija u svakom selu". Više neće biti tako, zato se svi kojima je Jakovina pomrsio planove bave njegovom apotekom, ustvrdio je premijer.Po još aktualnom zakonu o poljoprivrednom zemljištu, usvojenom 2008., o prodaji ili davanju u zakup državnih oranica poljoprivrednim gospodarstvima odlučivala su općinska ili gradska vijeća na čijem se terenu zemljište nalazilo. Općine Nijemci i Krašić imaju po 15 vijećnika, grad Metković 17, Sinj 19, Osijek 25... Oni su odlučivali kome dati državne oranice. Prema Jakovininu reformskom zakonu, koji u najboljoj projekciji može biti usvojen tek u veljači-ožujku 2013., o tome tko će državno poljoprivredno zemljište dobiti u zakup na 50 godina odlučivat će tri člana povjerenstva. Dva će biti birokrati iz državne Agencije za zemljište, a treći predstavnik lokalne zajednice na čijem je području zemljište.

Veći problem od brojnosti i dvojbi o (ne)potkupljivosti vijeća, odnosno povjerenstva, nepovratno je izgubljeno vrijeme. Umjesto da se, nakon što je uoči Badnjaka 2011. zasjeo u ministarsku fotelju, odmah bacio na kvalitetnu zemljišnu reformu, Jakovina je godinu dana potrošio na obračun s Poljoprivrednom komorom, protokol i slične marginalne obveze. Na pragu smo novog Badnjaka, zemljišni zakon još nije ocijenila ni Vlada, a u Sabor bi mogao tek u veljači/ožujku. I dok se i dalje ne zna tko nezakonito koristi između 300 i 500 tisuća državnih hektara (ili uopće nisu u funkciji), stočari vape za zemljom. Proizvođači mlijeka, koji zbog manjka zemlje moraju kupovati sve skuplju stočnu hranu, za nju troše čak 90 posto novca dobivenog prodajom mlijeka. Za prijavu broja korištenih hektara, radi buduće isplate potpora iz EU blagajne, ostalo je još samo 145 dana. Hoće li netko odgovarati što će poljoprivreda (vjerojatno) ostati bez 90 milijuna eura, možda čak i 150, zbog kašnjenja i zakona i raspodjele državnog zemljišta?