Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić predstavio je na Vladi u četvrtak paket antiinflacijskih mjera, a koji uključuje i oporezivanje prekomjernih bruto marži, izmjene oporezivanja paušalnog obrta te paušala koji plaćaju pružatelji usluge kratkoročnog najma, kao i ukidanje oporezivanja mirovina od iduće godine.

Ćorić je na početku predstavljanja paketa mjera kazao da se Hrvatska nalazi u fazi vrlo visokih geopolitičkih napetosti i da je suočena sa šokom u području cijene energenata, koji pogađa gotovo sva gospodarstva u svijetu. To, u kombinaciji sa snažnim rastom domaće potražnje uslijed vrlo visoke razine gospodarske aktivnosti, povećava osjetljivost Hrvatske na prelijevanje energetskih šokova i na pregrijavanje ekonomije, ustvrdio je.

"Ono što želimo jest setom mjera spriječiti daljnje prelijevanje energetskog šoka i pregrijanost ekonomije, koja kao takva čini ovu inflaciju u ovom trenutku na višim razinama od željenih. Naše mjere, pored postojećih energetskih mjera, uključuju nekoliko segmenata. Tu prije svega želim uputiti na moment proračunske discipline, odnosno usporavanje rasta državne potrošnje te zadržavanje proračunskih prava do prvog kvartala 2024. godine, na moratorij na administrativne cijene određivane od strane države i paradržavnih tijela te konačno na neke izmjene u poreznom sustavu koje će adresirati određene segmente agregatne potražnje koje postoje", kazao je Ćorić.

U proračunu ušteđeno 1,3 mlrd eura

Kazao je da je Vlada u proteklom razdoblju učinila interne preraspodjele, odnosno dodatno racionalizirala niz stavki u proračunu i na taj način, uz preusmjeravanje financiranja na europske izvore, ušteđeno je oko 1,4 posto BDP-a, odnosno 1,3 milijarde eura.

"U ovom setu mjera polazimo od sebe. Naša proračunska disciplina poziva isto tako i na solidarnost svih ostalih sektora, i u tom kontekstu želimo uputiti poruku našim socijalnim partnerima da će sva kolektivna prava tijekom 2026. godine koja su dogovorena - dakle porast plaća od 1 + 1 + 1 posto - biti ispoštovana. Međutim, želimo prije svega da se i oni, u kontekstu kolektivnog pregovaranja koje slijedi u drugoj polovini ove godine, a uvažavajući okolnosti u kojima se nalazimo, solidariziraju i da im jasno uputimo poruku da je vrijeme koje dolazi doista vrijeme u kojem svi zajedno trebamo raditi na borbi protiv inflacije", naglasio je Ćorić.

Administrativno regulirane cijene ostaju na snazi

Ujedno, Vlada će kao doprinos borbi protiv inflacije zamrznuti administrativne odnosno regulirane cijene, odnosno cijene koje država ili javna tijela u potpunosti ili djelomično određuju. Riječ je o subvencioniranju cijena plina, struje i goriva, ograničavanju cijena 100 kategorija proizvoda, isto tako mjeri transparentnosti cijena koja uključuje sidrenje cijena 9.000 proizvoda na razini 2. svibnja 2025. godine i objavi njihovih cjenika, te mjeri sniženih stopa poreza na dodanu vrijednost koja se već nekoliko godina odnosi na niz proizvoda i usluga.

Antiinflacijska akcija Vlade, po njegovim riječima, zahtijeva i određene izmjene u poreznom sustavu. Tako će se promjenama poreza na dobit adresirati porezni tretman prekomjernih profitnih marži, a provest će se i izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika, u paušalnom oporezivanju u turizmu, a također će se ukinuti i porez na dohodak na mirovine, kao mjera pomoći umirovljenicima.

Porez na prekomjerne bruto marže 50 posto, izuzeti veliki izvoznici

Govoreći o uvođenju poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti, kazao je da će obuhvatiti velike i srednje tvrtke u Hrvatskoj.

"Ovaj tretman bit će takav da će se dobit kompanije u 2026. godini uspoređivati s prosjekom postignutim u trima prethodnim godinama - 2023., 2024. i 2025. Dopušteno odstupanje od tog prosjeka bit će 15 posto i to uslijed rasta produktivnosti same pravne osobe. Međutim, prekomjerna profitna marža, ukoliko je do nje došlo, bit će u idućem razdoblju oporezivana poreznom stopom od 50 posto. Taj porezni tretman neće se odnositi na porezne obveznike koji više od 50 posto svojih prihoda ostvaruju na području Republike Hrvatske, što je jasna poruka da štitimo naše izvoznike", najavio je Ćorić.

Izmjena koeficijenata za izračun doprinosa paušalaca

Uz to, izmjene poreza planiraju se i na paušalno oporezivanje obrtnika. Naveo je podatke da je u tom sektoru 2017. u Hrvatskoj bilo oko 27,5 tisuća paušalnih obrta, a krajem 2025. godine taj broj je uvećan gotovo četiri puta - na 101 tisuću. Po njegovim riječima, iz toga je razvidno da se u okviru paušalne djelatnosti u proteklih nekoliko godina generirao određen broj onih koji su nesamostalni rad zamijenili paušalnom djelatnošću.

"Imamo moment tzv. prikrivenog nesamostalnog rada. To nas vodi ka izmjenama u kontekstu poreznog tretmana paušalnih obrta na način da gornje prihodovne segmente nešto drugačije tretiramo i to kroz umanjenje priznatih izdataka, odnosno izmjenu koeficijenata na osnovicu za izračun doprinosa. Logika je jasna - Hrvatskoj i dalje trebaju paušalni obrti i ovaj vid funkcioniranja poduzetnika, međutim ono što ne želimo jest umjetno prelijevanje iz nesamostalnog rada u paušalne obrte", naveo je Ćorić, dodavši i da će i nakon tih poreznih izmjena Hrvatska i dalje imati "značajno niži porezni tretman paušalnih obrta od nesamostalnog rada".

Dizanje paušala kod kratkoročnog najma

Najavio je i izmjene u paušalnom oporezivanju u turizmu. "Ono što držimo da je u ovom trenutku opravdano jest povećanje iznosa paušala u turističkoj djelatnosti u kontekstu kratkoročnog najma. Tu prije svega govorimo o prvoj, odnosno drugoj skupini paušalista prema Indeksu turističke razvijenosti - minimalne razine oporezivanja, odnosno paušal u drugoj skupini povećat će se sa 70 na 100 eura, a u prvoj skupini sa 100 na 150 eura", rekao je.

I s time, naglasio je, kratkoročni najam u turizmu i dalje će ostati oporezivan nešto niže od dugoročnog najma u Hrvatskoj, no dovest će do približavanja ovih poreznih stopa.

Ukidanje oporezivanja mirovina

Uz to, Vlada će od iduće godine od 1. siječnja iduće godine ukinuti porez na mirovine, koji sada plaća gotovo 550 tisuća umirovljenika. "Ideja je vrlo jasna, na taj način zapravo omogućavamo da dosadašnje mirovine umirovljenika rastu ovisno o tome kako su kroz jedinice lokalne samouprave bile tretirane kroz porez na dohodak. Primjerice, mirovina koja je do sada u bruto iznosu bila 1.000 eura, prema ovom prijedlogu, u neto iznosu koji je iznosio 954 eura - taj neto iznos bit će povećan za 46 eura", pojasnio je.

"Da zaključim, inflacija koja je već neko vrijeme na nešto povišenim razinama kao jedini makroekonomski indikator na neki način ruši sliku sjajnih ostalih ekonomskih rezultata u Republici Hrvatskoj. Na ovaj način trebala bi biti adresirana optimalno i u idućih godinu dana vratiti se na one razine koje smo poznavali prije ovih kriza, odnosno prije 2022. godine", zaključio je Ćorić.

Prema zadnjim dostupnim podacima DZS-a, inflacija je u Hrvatskoj u travnju bila 5,8 posto na godišnjoj razini. Tako je, nakon što je lanjskog prosinca iznosila 3,3 posto, u siječnju ove godine 3,4 posto, u veljači 3,8 posto, u ožujku 4,8 posto, inflacija u travnju, dominantno pod utjecajem cijena energije, ubrzala svoj rast na godišnjoj razini na 5,8 posto. Riječ je o stopi inflacije koja je zadnji put zabilježena na toj razini u listopadu 2023. godine.