Ulazak Hrvatske u članstvo Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) doprinijet će daljnjem rastu hrvatskog gospodarstva, povećanju konkurentnosti te osnažiti percepciju hrvatskog gospodarstva na globalnoj investicijskoj karti, istaknuto je na konferenciji "Hrvatska i OECD: Ekonomski pregled 2026".

Konferenciju su organizirali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo financija, a održana je u petak nakon tematske sjednice Vlade na kojoj je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann predstavio OECD-ov II. Gospodarski pregled za Republiku Hrvatsku. Pregled predstavlja i završnu fazu pristupanja ovoj međunarodnoj organizaciji, koje se očekuje ove godine.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman glavni je pregovarač za pristupanje Hrvatske OECD-u, a ocijenio je da je ta organizacija prepoznala "snažne rezultate" hrvatskog gospodarstva, kao i brojne Vladine reforme.

Poručio je da Hrvatska dovršava svoj put prema punopravnom članstvu u OECD-u, pri čemu se privodi kraju tehnički dio procesa.

U ovom trenutku, od 25 OECD-ovih odbora, Hrvatska je zaprimila pozitivna mišljenja 20 odbora, a u ostalima su također završene rasprave, tako da preostaje još samo okončati formalne procedure. Također, ispunjeni su i uvjeti u 25 od 26 pododbora.

Pristupni proces je po ministrovim riječima od početka gledan kao instrument za dodatno unaprjeđenje reformskih procesa i sustava upravljanja.

Članstvo u OECD-u, poručio je, daje dodatni "vjetar u leđa" međunarodnom položaju Hrvatske, a nosi i brojne druge izravne i neizravne koristi za građane i gospodarstvo, koje bi trebale rezultirati daljnjim gospodarskim rastom i povećanjem životnog standarda.

Ćorić naglasio važnost nastavka reformskih procesa

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić je ocijenio da OECD-ovo izvješće prepoznaje uspjehe i provedene reforme, ali i ukazuje na važnost nastavka reformskih procesa, a sve s ciljem jačanja dugoročne otpornosti, učinkovitosti i održivog gospodarskog rasta.

OECD tako sugerira jačanje fiskalne otpornosti kroz učinkovitiju javnu potrošnju, unaprjeđenje dostupnosti i priuštivosti stanovanja, poticanje prijelaza prema klimatski otpornom gospodarstvu, kao i prilagodbu demografskih i socijalnih politika, a kako bi se osigurao dulji radni vijek i veća participacija stanovništva u radnoj snazi, izdvojio je Ćorić neke od preporuka.

Ocijenio je da su preporuke umnogome usklađene i s Vladinim reformama i ulaganjima, poručivši da će Vlada preporuke nastaviti dosljedno provoditi.

Istaknuo je da preporuke iz I. OECD-ovog pregleda iz rujna 2023. nisu ostale samo "na papiru", već su primijenjene kroz niz reformskih mjera.

Tako je, između ostalog, podsjetio na sveobuhvatnu reformu plaća u državnom i javnom sektoru, novi zakonodavni okvir za upravljanje državnim poduzećima, kao i napore oko tržišta kapitala, koji su rezultirali i donošenjem strateškog okvira za njegov razvoj te pokretanjem inicijative za regionalno povezivanje burzi.

U području porezne politike, Ćorić je podsjetio i na uvođenje poreza na nekretnine, kao i digitalizacijske iskorake, u vidu i fiskalizacije 2.0.

Daljnji razvoj pravnog okvira i gospodarstva

Na konferenciji su sudjelovali i ministar gospodarstva Ante Šušnjar, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak, zamjenik predsjednika HGK Tomislav Radoš, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Mislav Balković te tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Boris Feis.

Šušnjar je kazao da ulazak u OECD znači daljnji razvoj pravnog okvira te daljnji razvoj gospodarstva. Napomenuo je i da u izradi nacionalne industrijske strategije jako pomažu OECD-ove smjernice, pri čemu se u njoj naglasak želi staviti na visoko tehnološke i srednje tehnološke industrije.

Kolak je apostrofirao snažan doprinos percepciji značenja hrvatskog gospodarstva na globalnoj karti. "Bit ćemo puno vidljiviji i prihvatljiviji ozbiljnim svjetskim partnerima i otvoriti novi prostor za razvoj gospodarstva", istaknuo je Kolak.

Naglasio je važnost suradnje među kompanijama, osobito kada je riječ o velikim projektima ili nastupima na sajmovima ili trećim tržištima.

Smatra i kako hrvatsko gospodarstvo treba svoje pozicije graditi na inovacijama, znanju i novim tehnologijama. "Na svjetskim tržištima se možemo natjecati znanjem, novim tehnologijama, ne veličinom", rekao je Kolak.

Pozitivan utjecaj na rast investicija i trgovinsku razmjenu

Guverner HNB-a Boris Vujčić je kazao kako će ulazak u OECD proširiti spektar potencijalnih investitora, a povoljno će utjecati i na direktne investitore jer im daje potvrdu da se radi o zemlji koja ima institucionalnu sigurnost.

Ulazak u OECD, kako je rekao, Hrvatsku čini otpornijom i na financijske šokove.

I zamjenik predsjednika HGK Tomislav Radoš se slaže kako je ulazak u OECD za tvrtke dobra vijest. Za velike tvrtke to je još jedan bitan element globalne konkurentnosti, dok će malim tvrtkama to indirektno pomoći da podignu razinu svoje konkurentnosti, kazao je.

Predsjednik HUP-a Mislav Balković je rekao kako je ulazak u OECD vrlo koristan jer će se pristupanjem povećati trgovinska razmjena.

Članstvo u OECD-u podrazumijeva i bolje politike za podizanje životnog standarda, a poduzetnici očekuju da će Hrvatska pristupanjem OECD-u provesti i pojedine reforme koje će povećati produktivnost.

Poručio je da je važno i promijeniti model gospodarskog rasta koji je zadnjih godina dolazio iz javnih investicija i EU fondova. Da bi se gospodarski rast nastavio, kazao je Balković, mora se povećati dio investicija u privatnom sektoru, a da bi to bilo moguće privatni sektor mora postati efikasniji, konkurentniji i mora imati veće profitne marže, kako bi mogao ulagati u nove tehnologije, digitalizaciju itd.

Konferenciji je nazočio i glavni tajnik OECD-a, koji je danas poručio da je Hrvatska pokazala "fantastičan" napredak u procesu pristupanja toj organizaciji, kao i da se po dohocima i životnom standardu približila prosjeku zemalja OECD-a. Rekao je i da je proces pristupanja OECD-u pozitivno utjecao na provođenje reformi, no kako se s reformama mora nastaviti kako bi se nastavila i ekonomska konvergencija.