Premijer Andrej Plenković u petak je ocijenio kako je povećanje kreditnog rejtinga od strane agencije Standard & Poor′s (S&P), kao i dan ranije od strane Fitcha, izravna posljedica članstva Hrvatske u europodručju te kako to pokazuje da Hrvatska ide dobrim smjerom i ostvaruje svoje strateške ciljeve.

"Povećanje kreditnog rejtinga od strane S&P-a i Fitcha izravna je posljedica članstvu Hrvatske u europodručju. To je najbolja potvrda da se i hrvatski građani i gospodarstvenici uz euro mogu osjećati sigurnijima u krizi. Izvješća rejting agencija pokazuju da Hrvatska ide dobrim smjerom i ostvaruje svoje strateške ciljeve, a tome pridonosi politička stabilnost i mjere koje Vlada poduzima u uvjetima preklapajućih globalnih kriza", poručio je Plenković.

Kako se navodi u priopćenju Vlade, nakon što je agencija Fitch u srijedu podigla kreditni rejting na razinu BBB+, u četvrtak je i Standard & Poor′s povećao kreditni rejting Hrvatske i to za čak dvije razine - s BBB- na BBB+, sa stabilnim izgledima.

Do prve polovine 2019., Hrvatska je i po Fitchu i po S&P-u bila u neinvesticijskom rejtingu, a sada je po obje agencije na trećoj razini investicijskog rejtinga, odnosno na povijesno najvišim razinama.

Redovita revizija rejtinga od strane S&P-a predviđena je za 16. rujna, ali zbog važnosti potvrde ulaska Hrvatske u europodručje odlučili su izvanredno povećati rejting, navodi se još u priopćenju Vlade.

Stabilan rast idućih godina

U ocjeni S&P-a navodi se da stabilni izgledi odražavaju očekivanja da će rast hrvatskog gospodarstva ostati stabilan u iduće dvije godine, unatoč rastu inflacije i gospodarskim posljedicama sukoba u Ukrajini.

„Očekujemo da će Vlada ostati predana svom programu reformi, dobiti značajna sredstva EU-a i postupno obnoviti fiskalni prostor koji je izgubila nakon pandemije", navodi se u ocjeni.

Ističe se kako bi rejting mogao biti dodatno povećan, ako bi se rast gospodarstva ubrzao iznad očekivanja. U tom slučaju, S&P očekuje fiskalnu konsolidaciju i smanjenje neto duga opće države iznad trenutačnih projekcija.

„Pozitivna ocjena također bi mogla doći od produbljivanja europskih integracija Hrvatske, ako bi to omogućilo institucionalna poboljšanja, primjerice, u pravosuđu, obrazovanju i širem poslovnom okruženju", ističe S&P.

S druge strane, rejting bi mogao biti smanjen, ako dođe do znatnog slabljenja fiskalne pozicije i slabijeg rasta gospodarstva nego što se očekuje.

„Do takvog slabljenja moglo bi doći, ako bi produljeni sukob u Ukrajini proizveo sve teže paneuropske gospodarske posljedice ili ako bi nagli prekid europske opskrbe energijom pojačao recesijske tendencije na cijelom kontinentu", navodi se u ocjeni.

Dodaje se da trendovi neto iseljavanja i starenje stanovništva također predstavljaju dugoročni rizik za rast i javne financije Hrvatske.

Koristi od monetarne politike ECB-a

Po mišljenju analitičara S&P-a, Hrvatska će kao članica euro područja imati koristi od fleksibilnosti monetarne politike Europske središnje banke (ECB), dok će se preostali devizni rizici smanjiti u snažno euroiziranom gospodarstvu.

Smatraju i da su kratkoročni gospodarski izgledi Hrvatske stabilni, zahvaljujući solidnim turističkim prihodima i snažnom povlačenju sredstava iz EU fondova.

„Osim toga, smatramo da Hrvatska ima ograničenu izravnu ovisnost o ruskim ugljikovodicima, posebno nakon nedavnog proširenja terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) Krk i napredne supstitucije opskrbe naftom iz mora", ističe se u ocjeni S&P-a.

S&P navodi da će pristupanje euro području eliminirati sve preostale tečajne rizike u izrazito euroiziranom gospodarstvu, u kojemu je oko 75 posto imovine bankarskog sektora i 67 posto obveza denominirano u eurima. Na sličan način iskorijenit će se i devizni rizici državne bilance.

„To bi trebalo smanjiti udio hrvatskog državnog duga denominiranog u stranoj valuti sa sadašnjih preko 70 posto na blizu nule, budući da je taj dug gotovo isključivo denominiran u eurima", navodi se u ocjeni S&P-a.