O cjenovnoj konkurentnosti turizma i ravnoteži cijena i kvalitete ovise ova i iduće turističke godine, ali i održivi turizam, rekao je u petak ministar turizma i sporta Tonči Glavina, na regionalnom forumu Održivi turizam, u organizaciji Hrvatske zajednice županija.

Ministar je naglasio da se "divljanje" cijena u turizmu već odrazilo na percepciju Hrvatske kao skupe destinacije, te da se to ove godine ne bi smjelo ponoviti. Ocijenio je da nije problem sa sustavima poput hotelijerskih i sličnih, nego više s raznim sezonskim uslugama koje nude mnogi mikro i mali poduzetnici, u plažnim barovima, taksijima, u restoranima i drugdje.

Ponovio je da su cijene u turizmu od 2022. do jeseni 2024. godine porasle za oko 50 posto, što ne smatra dobrim, osim ako porast cijene prati i porast kvalitete.

"Svjesni svega toga, od prošle jeseni pozivamo sektor da ponudi konkurentne cijene u first minute ponudama, pa time dijelom popuni kapacitete i za glavnu sezonu, a sličan efekt bi imale, ako će trebati, i last minute ponude. Ove godine puno ulažemo i u marketing i promociju, kako bi se percepcija Hrvatske usmjerila više na detalje održivosti i kvalitete ponude", rekao je Glavina.

Izazov je i smanjenje visoke sezonalnosti, jer se i dalje oko 60 posto godišnjeg prometa odvija u ljetna dva-tri mjeseca, a to se može jedino naporima cijelog sektora i destinacija po Hrvatskoj razvijanjem pred i posezonske ponude, koje su se u zadnje dvije godine pokazale dobrima s više dolazaka i noćenja prije i poslije ljeta.

To je označio važnim za razvoj održivog turizma i borbu protiv prekomjernog turizma, posebice u ljetnim mjesecima, primjerice u Splitu, Dubrovniku, Poreču i drugim visokoposjećenim destinacijama, kojima, kao i cijelom turizmu po njemu zapravo u ljetnom dijelu sezone ne treba više turista nego ih je bilo lani, jer bi to bio preveliki udar na komunalnu i drugu infrastrukturu.

Ipak, dodao je, svaka destinacija koja ima more i sunce, pa tako i Hrvatska, teško može izbjeći ljetne gužve kada su većinom godišnji odmori, ali pametnim politikama i praćenjem trendova te ulaganjima i prilagođavanjem i tu se mogu izbjeći problemi.

Poručio je da sve ne ovisi samo o turističkim politikama i sektoru, nego o više njih, pa je stoga i Vlada, svjesna tih izazova izmijenila pet zakona, uključujući i porezne, stambene i druge, s ciljem da se turizam razvija održivo i da se pritom pazi na razvoj lokalnih zajednica i kvalitetu života lokalnih stanovnika.

"I ove se godine, kao i prošlih par, može očekivati 30 do 40 tisuća novih objekata na obali za kratkoročni najam. To nije održivo i tu smo bili jasni da se neće više tako lako moći doći do rješenja i kategorizacije za turistički najam, a s uvođenjem poreza na nekretnine vjerujemo da će i stranci manje kupovati kod nas, jer s time više nismo porezna oaza, što smo bilo do sada, i za domaće i za strane kupce", dodao je Glavina.

Zbog takvih prijašnjih mogućnosti, u turizmu se od 2016. do 2024. događalo da svake godine imamo blagi porast potražnje, pa i blagi porast ukupnog prometa i prihoda, ali i puno veći porast ponude, što je dovelo i do pada popunjenosti smještajnih kapaciteta u tih nekoliko godina sa 95 na oko 88 posto.

Pitali su ga na i što točno znači održivost i kako ju provoditi, te da bi trebalo i više edukacije ne terenu jer mnogi ne znaju što je to, na što je rekao da su doneseni pravilnici kojima se svima daju alati za mjere i praćenje razvoja održivog turizma, te da su svi dobili zadatak na lokalnim razinama i izraditi studije nosivih kapaciteta destinacije. U planu je one koji tu najviše postignu i posebno nagraditi na Danima hrvatskog turizma, najavio je Glavina.

Oko domaće radne snage i proizvoda u hrvatskom turizmu rekao je da je nedavno izmijenjeni Zakon o strancima pooštrio uvjete uvoza radne snage, odnosno da se može ′uvesti′ stranac ako se zaposli i domaći radnik, gdje je iznio i da u velikim turističkim kompanijama to nije problem jer kod njih domaći radnici imaju udjel od oko 70 posto.

Županije nose veliku odgovornost za stanovnike i razvoj održivog turizma

Slično je i s domaćim proizvodima, za koje smatra da su dosta zastupljeni u turizmu, posebice vina, što je potvrdio i župan Osječko-baranjski Mato Lukić, ali koji smatra i da bi domaćih proizvoda, poput sira, kobasica i sličnog moglo biti i više, čemu su prepreke ne samo male količine proizvodnje nego i teškoće i skupoća u transportu primjerice iz Slavonije do jadranskih otoka i drugih mjesta.

Predsjednik HZŽ-a Marušić na Forumu je kazao da su zbog važnosti održivog razvoja turizma osnovali i posebnu radnu skupinu HZŽ-a u sklopu koje se razgovara i dogovara o mogućnostima suradnje, provođenju raznih mjera i drugim politikama, posebice onima kojima turizam podiže kvalitetu života stanovnika.

"Županije nose veliku odgovornost za stanovnike i stoga i u turizmu moramo biti izvrsni kako bi sačuvali prostor i pojačali percepciju Hrvatske kao održive, sigurne i destinacije čiste prirode", poručio je Marušić

Župan Krapinsko-zagorske županije skrenuo je pažnju i na važnost razvoja cjelogodišnjeg turizma, što se u toj županiji pa i drugdje u kontinentalnom dijelu zemlje već događa, čemu, po njemu, pridonose i ulaganja i promocija na tržištima MINTS-a i HTZ-a.

Kazao je i da mi je drago što se i u tom smislu kao i za zdravstveni turizam "konačno progledalo" i što je Ministarstvo turizma ulaganjima u taj segment učinilo ono što nije Ministarstvo zdravstva, jer taj segment dovodi visoko platežne goste i pridonosi razvoju i turizma i kontinentalnih županija, koje su dokazale da tu imaju što ponuditi.

Na Forumu je u ime partnera Zaklade Konrad Adenauer njegov novi direktor za Hrvatsku i Sloveniju Norbert Eschborn pohvalio hrvatske turističke napore za održivost, ocijenivši da se Hrvatska za sada još dobro nosi s problemima koje muče mnoge mediteranske destinacije, poput prekomjernog turizma i prosvjeda stanovnika protiv turista, te vjeruje da će tako i nastaviti.