Cijene hrane porasle su u travnju na najvišu razinu u dvije godine, potaknute značajnim poskupljenjem mesa i mlijeka i mliječnih proizvoda, izvijestila je u petak agencija UN-a za hranu FAO.

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u travnju u prosjeku 128,3 boda i bio je jedan posto viši nego u ožujku.

Njegova je vrijednost najviša od travnja 2023. godine, pokazuju podaci agencije UN-a za poljoprivredi.

Najoštrije je u travnju poskupjelo meso, za 3,2 posto u odnosu na ožujak, odražavajući ponajprije skok cijena svinjetine.

Značajno su poskupjeli i mliječni proizvodi, za 2,4 posto, uz najvišu cijenu maslaca otkada FAO objavljuje podatke zbog pada zaliha u Europi.

Zamjeno su porasle i cijene žitarica, za 1,2 posto u odnosu na ožujak. Pšenica je tek neznatno poskupjela budući da je smanjenu opskrbu iz Rusije i snažniju potražnju pod utjecajem slabijeg dolara, ponajprije prema euru, neutralizirala pojačana neizvjesnost u trgovini i gospodarstvu općenito.

Cijene kukuruza porasle su zbog sezonski uvjetovanih nižih zaliha u SAD-u i kretanja valutnih tečajeva.

Biljna ulja pojeftinila su pak za 2,3 posto u odnosu na ožujak zbog pojačane proizvodnje u zemljama jugoistočne Azije. Cijene suncokretovog ulja zadržale su se na razini iz ožujka.

U odnosu na prošlogodišnji travanj biljna ulja još su uvijek skuplja za pak 20,7 posto.

Šećer je pak u travnju pojeftinio za 3,5 posto u odnosu na ožujak pod utjecajem neizvjesnih izgleda za globalno gospodarstvo i mogući utjecaj eventualnih negativnih kretanja na potražnju za šećerom u prehrambenoj industriji, najvećem potrošaču.

Smanjena trgovina žitaricama

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištu žitarica FAO je blago smanjio procjenu svjetske proizvodnje žitarica u 2024. na 4,848 milijardi tona budući da je urod kukuruza bio slabiji no što su pokazivali dosadašnji izračuni.

U 2025. godini proizvodnja pšenice trebala bi se zadržati na prošlogodišnjoj razini i iznositi nekih 795 milijuna tona budući da bi rekordnu proizvodnju u Aziji trebao neutralizirati slabiji urod u zapadnoj Europi i na Bliskom istoku zbog oskudnih padalina. Žetva bi mogla biti slabija i u SAD-u zbog suše, napominju u FAO-u.

Proizvodnja riže trebala bi pak u sezoni 2024/2025. dosegnuti 543,6 milijuna tona, najvišu razinu otkada agencija UN-a objavljuje podatke.

Svjetska potrošnja žitarica trebala bi pak u sezoni 2024/2025. dosegnuti 2,87 milijardi tona i biti veća za jedan posto nego u sezoni 2023/2024., potaknuta pojačanom upotrebom kukuruza u stočnoj hrani u Kini i Rusiji.

Na kraju aktualne sezone u srpnju svjetske zalihe žitarica bit će manje za 1,9 posto nego na njezinom početku i kliznut će na 868,2 milijuna tona, procjenjuje FAO, istaknuvši da brojke i dalje signaliziraju solidnu opskrbu.

Svjetska trgovina žitaricama smanjit će se pak u aktualnoj sezoni za 6,8 posto, na 478,6 milijuna tona, najnižu razinu od sezone 2019/2020., izračunala je agencija, zbog smanjene potražnje u Kini.

Međunarodna trgovina rižom trebala bi pak porasti za 1,2 posto, na 60,4 milijuna tona, novu najvišu razinu otkada agencija objavljuje podatke.