Na kraju sastanka na vrhu sedam najrazvijenijih gospodarstava svijeta skupine G7, Trump je ponovio prijetnje da će nametnuti carine na uvoz automobila u Sjedinjene Države proizvođačima optuženima za nepošteno otimanje tržišnih udjela od američkih proizvođača.

Međutim, takva bi odluka - dio nastojanja u sklopu Trumpove kampanje "Amerika na prvom mjestu" kojima se želi riješiti pitanje trgovinskih neravnoteža - mogla biti kontraproduktivna ne samo zato što većina proizvođača na meti ima tvornice u SAD-u, nego i zato što su američki proizvođači automobila među najvećim uvoznicima vozila iz Kanade i Meksika.

Takav potez također dolazi u vrijeme kad Kina - najveće svjetsko tržište automobila - ide u upravo suprotnom smjeru, snižavajući carine na uvoz vozila s 25 na 15 posto.

"Honda Accord nije prijetnja našoj nacionalnoj sigurnosti. Međutim, oporezivanje s carinama u trgovini prijetnja je ekonomskoj sigurnosti milijuna američkih obitelji koje naporno rade", tvitao je Jeb Hensarling, predsjednik odbora za financije iz redova republikanaca.

Konzultantska tvrtka Trade Partnership Worldwide procjenjuje da će dodatni porezi od 25 posto stvoriti 92.000 radnih mjesta u američkoj industriji, ali da će rezultirati uništavanjem 250.000 poslova u širem gospodarstvu.

Oko milijun poslova trenutno je vezano za auto industriju, znatno više od 660 tisuća u 2010., prema podacima američkog statističkog ureda.

Veći uvoz od izvoza

Trumpove izjave o neravnotežama između uvezenih i izvezenih vozila u SAD-u potkrijepljene su statistikom.

U 2017. godini SAD je uvezao 8,27 milijun vozila u vrijednosti 192 milijarde dolara, a izvezao 1,98 milijuna u vrijednosti od 57 milijardi, pokazuju podaci američkog ministarstva trgovine.

No općenito, SAD uvozi jeftinije automobile, a izvozi vrlo skupa vozila. Primjerice, više od 70 posto od ukupno 371.316 vozila proizvedenih u BMW-ovoj tvornici u Južnoj Karolini namijenjeno je izvozu.

"Europski proizvođači automobila ne samo da izvoze u SAD, već mnogi od njih tamo imaju značajnije proizvodno uporište i time stvaraju stotine tisuća izravnih i neizravnih radnih mjesta", kazali su iz Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA).

"Velik dio njihove američke proizvodnje namijenjen je izvozu u treće zemlje, uključujući Europsku uniju", poručuju.

"U Americi Toyota ima 10 tvornica, 136.000 zaposlenika i 1.500 ovlaštenih trgovaca koji doprinose tamošnjoj ekonomiiji. Carine na uvoz automobila mogle bi naštetiti američkim radnim mjestima i podići troškove potrošačima", upozorili su iz tog japanskog proizvođača.

Potez ima veze s NAFTA-om?

Kristin Dziczek iz Centra za automobilska istraživanja u Michiganu navodi da bi "Velika trojka" iz Detroita (GM, Ford i Fiat Chrysler) također mogli biti pogođeni carinama jer automobili koje uvoze predstavljaju oko 14,5 posto svih automobila prodanih u SAD-u u prošloj godini.

Prije nego budu prodani u SAD-u, ti su automobili najvećim dijelom proizvedeni u Kanadi i Meksiku, druga dva člana NAFTA-e, na koje otpada polovina uvoza (4,27 milijuna) i izvoza (1,07 milijuna). Slijede Japan (21 posto uvoza), Njemačka (11 posto) i Južna Koreja (osam posto).

"Mi ne konkuriramo na regionalnoj razini; prodajemo u regiji ali konkuriramo na globalnoj razini", kazao je Joe Hinrichs, izvršni potpredsjednik u Fordu.

"Posljedice izmijenjenih politika i praksi, bile one namjerne ili nenamjerne, mogu biti značajne", zaključio je.

Prijetnje carinama na uvoz automobila iz Kanade mogle bi biti sredstvo kojim imaju namjeru prisiliti službenu Ottawu na ponovno pokretanje razgovora o NAFTA-i, mšljenja su stručnjaci.

"Vjerujemo je da je veći dio ove istrage (o potrebi za carinama) uglavnom fokusiran na postizanje konačnog sporazuma NAFTA. Pravila o zemlji podrijetla, ponajprije za automoble, među ključnim su točkama tih razgovora", kazao je Ed Mills, analitičar u tvrtki Raymond James.