AmCham u svom priopćenju ističe kako su jasan, predvidiv i stabilan porezni sustav te partnerska suradnja između poreznih tijela i predstavnika poslovne zajednice ključni za funkcioniranje gospodarstva. Dodaju i kako bi "daljnje mjere administrativnog rasterećenja u sferi poreznog sustava doprinijele značajnim uštedama vremena i resursa poduzeća koja bi imale više vremena baviti se svojim primarnim djelatnostima".

Iz AmChama navode kako u ovoj godini Hrvatska obilježava petu godinu članstva u EU te kako je u gospodarskom smislu važno naglasiti dvije povezane činjenice - hrvatska aktivna radna snaga u značajnoj mjeri odlazi raditi na konkurentnija tržišta, dok istovremeno Hrvatska bilježi gospodarski rast praćen povećanom potražnjom za radnom snagom.

To je, kažu u Am Chamu, utjecalo na neusklađenost između ponude i potražnje na tržištu rada, zbog čega je nužno osigurati poticajni porezni okvir koji bi omogućio zadržavanje postojeće, ali i privlačenje nove radne snage i dodatnih ulaganja. Hrvatska je, kako se navodi, nekonkurentna u smislu poreznog opterećenja rada, posebice u segmentu viših plaća.

To je jedan od razloga što velik broj propulzivnih sektora u Hrvatskoj ima problem s nedostatkom kadrova, što je posebice vidljivo u ICT industriji i u turizmu, ističu iz Američke gospodarske komore.

Mišljenja su kako bi podizanje gornje granice poreznog razreda koji se oporezuje po stopi od 24 posto pozitivno utjecalo na privlačenje ulagača te povećalo priljev investicija gledano iz perspektive cijene rada u Hrvatskoj.

Rasterećenje davanja na pojedina primanja radnika, posebice na dioničke planove, naknade namijenjene zdravlju radnika poput dodatka za prehranu, naknade za sportske aktivnosti, dopunskog zdravstvenog osiguranja i organiziranje "team buildinga" omogućilo bi poslodavcima da svojim zaposlenicima ponude dodatne pogodnosti koje do sada radi visokog oporezivanja nisu bili u mogućnosti ponuditi.

Ta mjera, kažu u AmChamu, imala bi snažan utjecaj na poboljšavanje opće dobrobiti zaposlenika, što bi utjecalo i na povećanje kvalitete rada.

Postojeće oporezivanje dioničkih planova obeshrabruje otvaranje regionalnih sjedišta u Hrvatskoj, otežava zadržavanje visoko kvalificirane radne snage i ne djeluje poticajno za razvoj mladih tehnoloških kompanija kod kojih je davanje zaposlenicima udjela u kompaniji uobičajena praksa, ističu iz AmChama.

Smatraju kako bi dionički planovi odnosno primici po osnovi sudjelovanja zaposlenika u programima dodjele dionica zaposlenicima trebali biti tretirani istovjetno kao i primici koje bi ti zaposlenici po osnovi od privatnih ulaganja ostvarili na financijskom tržištu (npr. oporezivanje dohotka od dividendi i kapitalnog dobitka).

Naime, efektivna stopa poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja za primitke temeljem sudjelovanja u ovom tipu programa, prema aktualnim zakonskim odredbama u Hrvatskoj, u prosjeku je oko 5 do 6 puta viša no u susjednim i usporedivim državama poput Mađarske i Slovačke, ističu iz AmChama.

Stoga bi, kako navode, snižavanje primjenjive stope poreza na dohodak na 12 posto uvećano za iznos pripadajućeg prireza omogućilo da programi dodjele dionica zaposlenicima postanu sredstvo nagrađivanja, kao što je to u drugim susjednim državama EU.

"Hrvatsko gospodarstvo ne raste dovoljno brzo u usporedbi s drugim državama srednje i istočne Europe. Porezno rasterećenje rada u kratkom roku bi pozitivno utjecalo na konkurentnost i zadržavanje radne snage" naglasila je izvršna direktorica AmCham-a Andrea Doko Jelušić.