Iduća godina je institucionalno jako bitna jer se očekuju konačne odluke o prijemu Hrvatske u Schengen i eurozonu, istaknuo je u utorak predsjednik Vlade Andrej Plenković, podsjetivši i na oko 25 milijardi eura koje Hrvatska ima na raspolaganju iz europskih izvora za ovo desetljeće.

Govoreći na konferenciji na kojoj je predstavljeno specijalizirano godišnje izdanje globalnog magazina The Economist, "Svijet u 2022." na hrvatskom jeziku, Plenković je istaknuo da ukupno, kada se zbroje redovna sredstva iz sedmogodišnjih europskih proračuna, sredstva iz instrumenta EU sljedeće generacije, kao i oko milijardu eura dobivenih za sanaciju šteta od razornih potresa, Hrvatska se nalazi u poziciji da ima oko 25 milijardi eura na raspolaganju za ovo desetljeće.

"To je više nego što smo ikad imali u bilo kojoj situaciji (...) a ovdje je u velikom dijelu riječ o bespovratnim sredstvima", istaknuo je Plenković.

Ovogodišnja tema konferencije The Economista je transformacija hrvatskog gospodarstva kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) 2021.-2026, što je temelj za korištenje sredstava iz instrumenta EU sljedeće generacije, kojim su Hrvatskoj na raspolaganju bespovratne 6,3 milijarde eura te još 3,6 milijardi eura povoljnih zajmova.

NPOO su već ranije odobrili Komisija i Vijeće, Hrvatska je već dobila avansno 6,14 milijardi kuna, a u prvoj polovini 2022. očekuje se nova tranša sredstava, izjavio je Plenković, koji je napomenuo da ima članica EU-a koje još nisu ni sastavile svoje nacionalne planove i za razliku od Hrvatske nisu u fazi raspisivanja natječaja.

Rekao je da NPOO predstavlja reformsku podlogu i financijski temelj za gospodarski rast, pri čemu bi po projekcijama provedba NPOO-a u 2022. i 2023. trebala podići hrvatski BDP za po dodatna 1,4-postotna boda.

Gospodarstvo pokazalo iznimnu žilavost

Predsjednik Vlade poručio da je hrvatsko gospodarstvo u 2021. pokazalo izrazitu snagu, agilnost i žilavost, pri čemu je između ostalog izdvojio turističku sezonu iznad svih očekivanja, rast osobne potrošnje, kao i gospodarski rast koji bi trebao biti iznad devet posto, što je više od prošlogodišnjeg pada BDP-a, koji je iznosio osam posto.

Kao najbitnije Plenković je istaknuo da je cijelo vrijeme zadržana reputacija prema međunarodnim organizacijama, financijskim institucijama, tržištima i agencijama za kreditni rejting.

"Svi koji nas prate vide kredibilitet i smjer našeg djelovanja", izjavio je Plenković, apostrofiravši da se taj smjer temelji i na vrlo brzom povratku na putanju smanjivanja javnog duga, kao i kretanju ka uravnoteženom proračunu, što se doduše još ne može očekivati ove i iduće godine.

Istaknuo je i nedavno podizanje kreditnog rejtinga od strane agencije Fitch, koji se sada nalazi na najvišoj razini otkad agencije ocjenjuju Hrvatsku.

To je okvir s kojim Hrvatska ulazi u 2022. godinu, koja bi trebala biti i institucionalno jako bitna, jer se očekuju konačne odluke o prijemu u Schengen i eurozonu, izjavio je Plenković. "Na taj način s ′dvije noge′ ulazimo u dvije dublje integracije Unije, to je naša ambicija i cilj", rekao je Plenković.

"Držat ćemo ovaj smjer - političku stabilnost, ekonomski napredak i investicije i ulaganja", poručio je predsjednik Vlade te napomenuo da u hrvatskom gospodarstvu postoje briljantni primjeri onih koji su pronašli niše na svjetskoj razini i da njima treba davati prostor da rade te tako nose i podižu ekonomiju i društvo.

Između ostalog, naglasio je i važnost političke stabilnosti za sva ostvarenja u budućnosti, napomenuvši da od 2021. do 2028. ima samo jedno intenzivno razdoblje od oko 12 mjeseci izbornih aktivnosti.

Vlade se lani suočile s nevjerojatnim izazovom

Kada je riječ o prošloj godini, Plenković je istaknuo da su se sve vlade uslijed pandemije koronavirusa suočile s nevjerojatnim izazovom, a moralo se pronaći rješenje koje bi omogućilo normalno djelovanje svih ekonomskih tokova.

Tako, uslijed slabije turističke sezone te slabijeg intenziteta gospodarskih aktivnosti, lani je došlo do urušavanja svih trendova, izjavio je Plenković, no napomenuo da se godinu uspjelo premostiti, a da Vladi nije žao rashoda zbog koronakrize koji su premašili 40 milijardi kuna.

"Nije nam žao jer nije došlo ni do masovnih otpuštanja ni vala stečajeva, kao ni ugroze funkcioniranja države i gospodarstva", istaknuo je Plenković, koji je podsjetio i na potpore za plaće u privatnom sektoru te naknade za fiksne troškove.

Izazovi klimatskih promjena i demografske revitalizacije

Kada je riječ o globalnom kontekstu, pandemija još traje i nitko ne može znati kada će završiti, s kojima ćemo se još varijantama virusa susretati ni što će se još eventualno morati poduzimati. No poduzimat će se napori za zaštitu zdravlja građana, a s druge strane za što predvidljiviji i što korisniji gospodarski, financijski i društveni tijek, poručio je premijer.

Rekao je da to balansiranje predstavlja jednu novu "vježbu" na koju su se naviknule sve vlade, kompanije, obrazovne institucije i međunarodne institucije. "Ono što je sigurno jest da ćemo ići prema svojevrsnom međunarodnom dokumentu koji bi u budućnosti trebao regulirati način postupanja kada se susretnemo s ovakvim izazovima kao što su pandemije", izjavio je Plenković.

U globalnom kontekstu, Plenković se osvrnuo i na odnose između SAD-a i Kine, potrebu jačanja strateške autonomije EU-a u svim mogućim aspektima, odnosa s Rusijom u kontekstu stabilnosti Europe, kao i na pitanja migracija, klimatskih promjena i demografske revitalizacije.

Tema klimatskih promjena je politička tema stoljeća, ocijenio je pritom Plenković, dok, kada je riječ o demografiji, istaknuo je da je, uz neke iznimke, Europa sada doslovno "stari kontinent", pri čemu više od pola članica EU-a, uključujući i Hrvatsku, ima velike probleme s prirodnim priraštajem.

"To je u egzistencijalnom smislu najveći problem s kojim se mi kao narod susrećemo i moramo pronalaziti rješenja kako da te probleme pokušamo barem "smiriti" u pogledu negativnog trenda, a onda da ih dugoročnim mjerama i aktivnom politikom premostimo", kazao je Plenković.

Polarizacija društva uslijed koronakrize

Rekao je da je koronakriza dovela do izrazite polarizacije društvene i političke klime, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. "Ljudi su postali nervozni, a različite političke opcije koriste krizu za promicanje nekih svojih sitnih interesa", ocijenio je Plenković.

U kontekstu društvene polarizacije Plenković je apostrofirao i utjecaj interneta, društvenih mreža te lažnih informacija koje ljude dovode u zabludu, zbog čega ne vjeruju institucijama, javnom zdravstvu i znanosti.

Novo izdanje magazina The Economist predstavio je nositelj projekta za Hrvatsku Ivan Vrdoljak iz tvrtke Livit, inače nekadašnji ministar gospodarstva i bivši predsjednik Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokrata. Izdanje tako na oko 160 stranica na hrvatskom jeziku donosi brojne analize i predviđanja za iduću godinu, a Vrdoljak je izdvojio teme kao što su rivalstvo između SAD-a i Kine, zatim inflacija, koja bi u idućoj godini trebala usporiti, a tematiziraju se i kriptovalute te iznose predviđanja za energetski sektor.

Vrdoljak je između ostalog napomenuo da je The Economist promašio u procjeni hrvatskog gospodarskog rasta u ovoj godini uslijed nepredviđenog brzog oporavka, što je "zapanjujuće pozitivno".

Magazin je tako predviđao rast od 4,7 posto, dok procjene primjerice Vlade govore o rastu od oko devet posto. Za iduću godinu magazin predviđa rast hrvatskog BDP-a za 4,1 posto, a inflacije za 1,7 posto, dodao je Vrdoljak.

Tvrka Color Media Communications ima licencu za The Economist za cijelu regiju, a direktor te tvrtke za Hrvatsku Boban Spasojević ocijenio je da će u idućoj godini godini dominirati potreba za prilagodbom na nove stvarnosti, pa tako i u segmentima na koje je utjecala pandemija, poput putovanja ili svijeta rada.