Zanimanje s najvišom prosječnom mjesečnom plaćom u 2024. bilo je ono "lead developera", u visini od 2.723 eura, dok su najpotplaćeniji radnici bili frizeri, spremačice i šivači, analiza je portala MojPosao objavljena u četvrtak.

Prema podacima servisa MojaPlaća, u 2024. godini prosječna mjesečna neto plaća s uključenim dodacima na plaću, u Hrvatskoj je iznosila 1.346 eura, što je 12 posto više nego prethodne godine.

Medijan plaće je bio nešto niži i iznosio je 1.242 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od prosjeka.

"U odnosu na prošlu godinu medijalna plaća narasla je 15 posto, što ukazuje na činjenicu da su niže plaće rasle više nego visoke", kaže se u analizi.

Kada se promatra raspodjela plaća po platnim razredima, 44 posto građana nalazi se u rasponu od 1.000 do 1.500 eura. Prošle godine u tom platnom razredu bilo je 35 posto građana.

Pad udjela građana s nižim prihodima

Primjetan je i porast broja građana u višim platnim razredima. U kategoriji s primanjima od 1.500 do 2.000 eura nalazi se 18 posto građana, što predstavlja značajan rast u odnosu na prošlogodišnjih 11 posto. U najvišem platnom razredu, s primanjima iznad 2.000 eura mjesečno, ove godine je 10 posto građana, dok je prošle godine taj udio iznosio šest posto.

S druge strane, zabilježen je pad udjela građana s nižim prihodima. Mjesečna primanja manja od 1.000 eura u 2024. ostvaruje 27 posto građana, što je znatan pad u odnosu na 2023. godinu kada je gotovo polovica građana, njih 48 posto, pripadala ovom platnom razredu, kažu s portala Moj Posao.

IT prednjači po visini plaća

Unatoč padu potražnje za radnom snagom i valovima otpuštanja u IT industriji tijekom prošle godine, taj sektor i dalje prednjači po visini plaća, koje su u prosjeku 18 posto više od nacionalnog prosjeka te iznose 1590 eura. Ipak, rast plaća u IT industriji bio je skroman u odnosu na druge sektore, iznosivši tek pet posto, navodi se u analizi.

Iznadprosječne plaće bilježe i sektori financija i osiguranja, 1417 eura, proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, nafte, vode i otpada, kao i građevinarstva, arhitekture i nekretnina, sa po 1403 eura.

Što se pak pojedinačnih zanimanja tiče, najpotplaćeniji radnicu u Hrvatskoj su frizeri, s prosječna 803 eura, spremačice s 844, šivači s 849, krojači s 872 te zaštitari s 883 eura

S druge strane, najviše plaćena zanimanja su ona iz područja IT-a, pa tako "lead developeri" zarađuju u prosjeku 2.723 eura, "android developeri" 2.597, IT arhitekti 2.569, a IT menadžeri u prosjeku stotinjak eura manje od toga.

Država je najviše dizala plaće

Najveći rast plaća zabilježen je u javnom sektoru, gdje su plaće u javnoj upravi i državnim službama porasle za "impresivnih" 21 posto, pri čemu je prosječna plaća zaposlenih u ovom sektoru lani iznosila 1.319 eura, istaknuto je. Značajan rast od 16 posto također je zabilježen u sektorima obrazovanja i znanosti te zdravstva i socijalne skrbi. U zdravstvu, prosječna plaća u 2024. godini iznosila je 1.301 euro, dok je u obrazovanju prosječna plaća bila 1.217 eura, navodi se.

Sličan trend vidljiv je i prema tipu vlasništva poduzeća, pa je tako najveći rast plaća ostvaren u javnoj i lokalnoj samoupravi, za 15 posto, te državnim tvrtkama, za 14 posto. U privatnim poduzećima zabilježen je nešto skromniji rast od deset posto u domaćim i devet posto u stranim kompanijama, stoji u analizi.

Ličko-senjska županija s najvećim rastom plaća

Najniže plaće, 18 posto ispod prosjeka, od 1.110 eura, bile su u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Sa 16 posto ispod prosjeka, odnosno 1.136 eura, slijedi Požeško-slavonska županija, a s 15 posto ispod prosjeka i 1.142 eura Virovitičko-podravska,

S druge strane, najviša prosječna neto plaća lani je isplaćena u Gradu Zagrebu, a iznosila je 1.464 eura, što je devet posto iznad prosjeka, uz rast na godišnjoj razini za 12 posto.

Najveći rast u odnosu na prošlu godinu zabilježila je Ličko-senjska županija, 21 posto, na 1.229 eura, te Bjelovarsko-bilogorska i Sisačko-moslavačka, sa po 15 posto, na 1.227 odnosno 1.177 eura, pokazala je analiza.

I lani je bila izražena razlika u primanjima između muškaraca i žena, pri čemu su muškarci u prosjeku zarađivali 17 posto više. Pritom, prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.464 eura, 11 posto više u odnosu na 2023. godinu. S druge strane, prosječna plaća žena iznosila je 1.256 eura, uz rast za 13 posto na godišnjoj razini.

VSS-ovci u prosjeku s 29 posto većom plaćom od SSS-ovaca

Kada se promatra dobna struktura, radnici do 24 godine zarađivali su 15 posto manje od prosjeka, no njihove su plaće porasle za značajnih 12 posto u odnosu na prethodnu godinu. Stariji ispitanici, očekivano, imali su viša primanja, s prosječnom plaćom od 1.391 eura, iako je njihov rast plaća bio skromniji, osam posto.

Analiza prema radnom iskustvu pokazuje da su radnici bez iskustva u prosjeku zarađivali 1.092 eura, što je 19 posto manje od prosjeka, dok oni s jednom do dvije godine iskustva primaju 1.169 eura, što je 13 posto manje od prosjeka. Do razine prosječne plaće dolazi se s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega primanja postaju iznadprosječna. Tako zaposlenici s deset godina radnog staža zarađuju u prosjeku 1.476 eura, što je 10 posto više od nacionalnog prosjeka, navodi se.

Predvidivo, zaposlenici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja ostvaruju značajno viša primanja u odnosu na one s kraćim stažem i nižom razinom obrazovanja. Tako, zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili poslovnom školom (MBA) zarađuju u prosjeku 52 posto više od prosječne plaće, 2.048 eura, a osobe s visokom stručnom spremom 1.512 eura, što je 12 posto iznad prosjeka i 29 posto više od radnika sa srednjom stručnom spremom, čija su prosječna primanja 1.173 eura, navodi se u analizi portala Moj Posao,