Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica pale jer su zbog rasta napetosti na Bliskom istoku porasle cijene nafte, pa su porasli i izgledi da će američka središnja banka uskoro povećati kamatne stope.

Dow Jones indeks oslabio je 0,70 posto, na 53.185 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,33 posto, na 7.686 bodova, a Nasdaq 0,12 posto, na 26.370 bodova.

Pad indeksa posljedica je novog zaoštravanja krize na Bliskom istoku, nakon što su američke snage u nedjelju izvele napad na dva iranska lansera na otoku Larak.

To je prvi američki napad na Iran od kraja srpnja, a Washington je poručio da je napad izveo zbog toga što su Iranci pripremali lansiranje raketa s morskim minama u Hormuški tjesnac.

Zbog toga su jučer snažno porasle cijene nafte, što je pojačalo strahovanja od rasta inflacije i kamatnih stopa.

Tako je najveća svjetska burza pala drugi dan zaredom. U petak je, naime, ulagače obeshrabrio predsjednik Feda Kevin Warsh, kazavši da tijekom ljeta nije bilo značajnijeg poboljšanja u trendu inflacije i da će, ostane li inflacija povišena, Fed imati posla.

Nakon Warshovih poruka, na tržištu se procjenjuje da postoji oko 65 posto izgleda da će Fed već u rujnu povećati kamate za 0,25 postotnih bodova, dok se još nedavno procjenjivalo da ti izgledi iznose oko 40 posto.

Na očekivanja u vezi kamata u petak bi moglo utjecati izvješće o zapošljavanju u SAD-u. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je broj zaposlenih u kolovozu porastao za 58.000, nakon što je u srpnju neočekivano pao za 23.000.

Unatoč nesigurnom trgovanju, u cijelom kolovozu su burzovni indeksi zabilježili rast. Dow Jones ojačao je 1,3 posto, S&P 500 2,6, a Nasdaq 3,9 posto.

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Doduše, londonski FTSE indeks ojačao je 0,29 posto, na 10.824 boda, no frankfurtski DAX oslabio je 1,17 posto, na 26.258 bodova, a pariški CAC 7968 posto, na 8.334 boda.