Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica pale jer su slabi makroekonomski podaci podržali strahovanja da će agresivno povećanja kamata američke središnje banke izazvati pad gospodarstva.

Dow Jones oslabio je 0,59 posto, na 33.403 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,58 posto, na 4.100 bodova, a Nasdaq indeks 0,52 posto, na 12.126 bodova.

U sedam od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer pale, a najviše u industrijskom, 2,25 posto, i energetskom, 1,7 posto.

Posljedica je to novih podataka koji pokazuju da se rast američkog gospodarstva usporava.

Izvješće prema kojemu su tvorničke narudžbe pale drugi mjesec zaredom potvrdilo je dan ranije objavljene podatke o slabljenju proizvodne aktivnosti.

Uz to, ponuda novih radnih mjesta pala je u veljači na najnižu razinu u gotovo dvije godine, što pokazuje da se tržište rada ′hladi′.

„Broj ponuđenih radnih mjesta pao je, što pokazuje da se zapošljavanje usporava, a to je loše za gospodarstvo. To je podržalo strahovanja od recesije", kaže Sal Bruno, direktor u tvrtki IndexIQ.

Pod pritiskom se našao i bankarski sektor, nakon što je Jaime Dimon, izvršni direktor JP Morgana, u pismu dioničarima upozorio da se kriza američkih banaka nastavlja i da će se utjecaj toga osjećati godinama.

Cijene dionica Bank of America i Wells Farga pale su više od 2 posto, dok je S&P 500 indeks bankarskog sektora skliznuo 1,9 posto.

Podršku tržištu, pak, pruža nada ulagača da će zbog slabljenja inflacijskih pritisaka i usporavanja rasta gospodarstva, američka središnja banka zastati sa ciklusom povećanja kamata.

Na tržištu novca procjenjuje se da postoji gotovo 60 posto izgleda da Fed u svibnju neće dodatno povećati kamate, dok su izgledi za povećanje kamata za 0,25 postotnih bodova pali na samo 40 posto.

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,50 posto, na 7.634 boda, a pariški CAC 0,01 posto, na 7.344 boda. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,14 posto, na 15.603 boda.